Hoćemo li raditi ili samo teoretizirati o radu!?

TEMA BROJA: NASTAVA TEHNIČKE KULTURE

Hoćemo li raditi ili samo teoretizirati o radu!?

Osnovci je od petog do osmog razreda dobivaju na kapaljku, samo 35 sati godišnje, odnosno jedan sat tjedno, što je nedovoljno za bilo kakav ozbiljan rad i realizaciju programa koji pretendira biti manje teoretski, a više praktičan kako bismo barem u tom sićušnom dijelu učenike pridobili da rade nešto rukama, da se bave tehnikom, robotikom, da svladavaju znanja i vještine neophodne za svakodnevni život...
Priredili Marijan Šimeg i Brank Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Eugen Ban, Ante Markotić, Franjo Pavlović, Damir Purković, Tijana Martić, Dragica Kiborn, Berislav Orešković...

MEĐU NAMA

Znanje stanuje negdje drugdje

Teško je priznati, no ipak se mora, notornu činjenicu: da smo mi od zemlje znanja jednako daleko danas koliko smo bili i prije osam ili deset godina. Istina, optimizma u retorici svih ovih godina, koji navješćuje taj naš veliki korak, nije nedostajalo, ali život nam pokazuje da znanje stanuje negdje drugdje... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Izvor naglog porasta vršnjačkog nasilja je potpuno pomanjkanje dobrog odgoja. Kad dijete odgajate normalno, da bude pristojno, uljudno, da ima svoje obaveze i da ne dobiva novac šakom i kapom, dijete nauči kontrolirati svoje emocije – neće se bacati po podu, razbacivati stvari i slično. Kad stekne kontrolu nad svojim emocijama, neće udarati drugo dijete na školskom hodniku. Oni koji znaju više o uljuđenom ponašanju, imaju negativan odnos prema nasilju.

Dr. sc. Mirjana Krizmanić, psihologinja

Novi list, 4. ožujka 2012., str. 14.

AKTUALNO

• Iz Ministrarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Dodijeljeni ugovori o studentskim stipendijama

Za akademsku 2011./2012. godinu Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu dodijelila je ukupno 408 stipendija od kojih je 338 stipendija za redovite studente sveučilišnih i stručnih studija za deficitarne struke i zanimanja na tržištu rada, 10 stipendija za redovite studente sveučilišnih i stručnih studija koji su aktivni sportaši, 50 stipendija za osobe s invaliditetom redovite studente sveučilišnih i stručnih studija te 10 stipendija za redovite studente sveučilišnih i stručnih studija koji su do punoljetnosti bili smješteni u domove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji…

• Dr. sc. Jasmina Muraja, zamjenica ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Ispitivanja u službi osiguranja kvalitete obrazovanja

Glavni cilj novog projekta je razviti model ispitivanja znanja na kraju obrazovnih ciklusa, a sve će se temeljiti na suvemenim pristupima ispitivanju znanja uporabom modela Teorije odgovora na zadatak pri izradi i analizi testova. Dakle, unaprjeđuje se način ispitivanja znanja, a istodobno škole dobivaju kvalitetne povratne informacije o tome što i kako rade, te mogu unaprjeđivati svoju odgojnoobrazovnu praksu…

• Predstavljamo Učenički dom Kvarner

Raditi s mladima povlastica je i izazov

Iako se puno priča o tome kako su nove generacije nemoguće, ne bih rekla da je danas odgajatelju teže raditi nego prije, ako je u međuvremenu radio na sebi i pratio vrijeme i razvoj u društvu. Ako je netko zaostao u onom vremenu, onda mu je vrlo teško. Međutim, da bi radili u ovom poslu, odgajatelji se moraju usavršavati, smatra ravnateljica…

• Mladi znanstvenci - dr. sc. Saša Puzić, Institut za društvena istraživanja

Kratkoročne uštede na obrazovanju mogu samo štetiti

Znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, odnosno u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja dr. sc. Saša Puzić ističe kako još nismo postali potpuno svjesni važnosti obrazovanja te da to nerijetko ostaje tek na deklarativnoj razini, na što upućuje niz stvari: od političke marginalizacije i kroničnog nedostatka strateškog promišljanja uloge obrazovanja u društvu, do ništa manje kronične društvene podcijenjenosti nastavničke profesije…

• Predškolski odgoj - Djeca i roditeljska pažnja

Roditelji trebaju biti zreli

Roditelji prije svega trebaju biti autentični i ponašati se prema djetetu kao prema ljudskom biću, jer oni to i jesu, te govoriti ono što misle i učiniti ono što kažu. S druge strane, djeca provode previše vremena u institucijama, vrtićima i školama, gdje postoje drukčija pravila od onih kod kuće upravo zbog nedostatka kontakta roditelja i profesionalaca (odgojitelja) uz uvažavanje djetetove individue…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Modeli školskog vjeronauka u Europi (1)

Odraz značenja vjere u pojedinim društvima

Vjernik se često ne može oteti dojmu još uvijek prisutnog ideološkog promatranja religije iz vremena državno nametanog marksizma i ateizma kod mnogih borbeno nereligioznih suvremenika. S druge strane, mnogi fundamentalistički i neprosvijećeni oblici izražavanja vjere koji smetaju nereligioznim osobama, i za same vjernike pripadaju devijacijama religije i religioznosti... Piše prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra religijske pedagogije i katehetike

• Pogled iznutra – Izazovi suvremene škole

Razrednik – važan činilac odgoja i obrazovanja

Uloga je razrednika velika, nezamjenljiva i neprocjenjiva u stvaranju pozitivnog ozračja i pozitivne međusobne komunikacije i interakcije između svih dionika odgojno-obrazovnog procesa... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike, Zagreb

• Kako razgovaramo u našim školama? (25)

Načela reflektirajućeg razgovora

Reflektirajući je razgovor individualiziran dijalog, povratno-sprezni tok misli i osjećaja, u kojem zauzimamo slušajući i reflektirajući položaj. U njemu treba izbjegavati negativistički stav kako prema učeniku tako i prema sadržaju razgovora. Preporučuje se otvorenost za različita tumačenja izgovorenih sadržaja, neutralnost i znatiželja, razmjena ideja i značenja... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog

• Projektna nastava – „Agresija/nasilje i što s njim?”

Vrlina u srcu, ljepota u karakteru, mir u svijetu...

Radom u projektu učenici su mogli uočiti i prepoznati nasilničke obrasce ponašanja i osvijestiti njihovu učestalost. Upoznali su, naučili i uvježbali neke nenasilne oblike rješavanja sukoba u svakodnevnom životu. Zaključili su da mediji mogu znatno sniziti toleranciju djece i mladih na nasilničko ponašanje, zato je velika uloga i odgovornost obitelji, škole i šire društvene zajednice u odgoju ljudi za mir i nenasilje... Piše Vesna Stipčić-Sladović, prof. psihologije i pedagogije

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Rektorat Sveučilišta u Sarajevu

Društvo znanja je cilj obrazovne politike

Unapređenje obrazovnog procesa i vraćanje digniteta znanju i kompetentnosti vode prema integriranju visokog obrazovanja BiH u europski akademski prostor, odnosno izgradnji društva znanja spremnog da odgovori izazovima suvremenog svijeta te uključivanju BiH u euroatlantske integracijske tijekove… Prema UNSA priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Poremećaji u razvoju govora

Zašto mucaju njemački mališani?

Broj mališana u Njemačkoj koji mucaju ili imaju problema s koncentracijom u posljednje vrijeme rapidno raste. Koji su tome razlozi? Je li doista riječ o stresu kojem su izloženi već u vrlo ranoj životnoj dobi? Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Na pogrješkama se bolje uči / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Paraolimpijski školski dan / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravilnik o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Lički Osik | Sat povijesti umirovljenog ravnatelja

• Zaprešić | Zimske radosti

• Pula | Maškarani dan

• Gradina | Blistavi trenuci gradinskog šaha

MEDIJI

• WEB | Vrijedan prinos izgradnji hrvatskog strukovnog nazivlja (http://struna.ihjj.hr)

• KAZALIŠTE | Dobrica dabar, Kazališna družina Don Hihot, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb 2012.

• GLAZBA | Hrvatski putnik u Beč - Katarina Kutnar

• KNJIGE | Horacije u dubrovačkom pjesništvu 18. i 19. stoljeća / Vladimir Vratović, 2011.

• ČASOPISI | MFL, Meridijani, ABc tehnike

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Načela uzgoja

Uzgoj treba da bude prema zahtjevom uma, a to je, ako vazda pred očima ima krajnu svrhu čovjeka, najme onaj idejal, komu se uzgojenik privesti mora. Taj je pako idejal značajnost ili kriepost […]. On obuhvaća sve dielove čovječjega razvitka, te vriedi za sve ljude bez razlike. Takov se uzgoj uklanja svakoj jednostranosti. On ne uzgaja za posebno zvanje ili stališ, nego nastoji, da se strukovna priprava mladeži osnuje na obćoj čovječjoj naobrazbi...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Domaćeg ognjišta, Škole, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Da li se imadu u slučaju povišice učit. plaćâ, učiteljice isto tako naplatiti kao i učitelji? (1900.) / Fina Sl. Gjurčić

REPORTAŽA | STOLJEĆE ELEKTROINDUSTRIJSKE I OBRTNIČKE ŠKOLE, RIJEKA

Međunarodni uspjesi i inovacije

Najvećim rezultatima smatraju se brončana nagradu na IENA sajmu u Nürnbergu 2001. godine za inovaciju indukcijskog štednjaka kao i nedavni nastup na moskovskom Arhimedu 2011. godine, gdje su također osvojili broncu za IR regulaciju svjetla… Piše Branko Nađ