Pripremamo sadržaj…
Do sada su se u Hrvatskoj odvijala dva izolirana bipartitna procesa. S jedne strane su sindikati vodili dijalog s resornim Ministarstvom, prije svega o radnim pravima, a Sveučilišta su s Ministarstvom razgovarala o uvjetima rada, o financiranju takozvanog hladnog pogona i svemu ostalom što je omogućavalo funkcioniranje sustava. No, između Sveučilišta i sindikata nije bilo dijaloga što je izazivalo niz poteškoća, jer se strateška pitanja na taj način nisu mogla kvalitetno rješavati... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Damir Boras, Vilim Ribič, Krešo Zadro, Jasmina Popović, Igor Radeka...
O predloženoj kurikularnoj reformi diskutira se ovih dana na sve strane. I neka je tako, i nek’ potraje u još većem opsegu i dubinskom sagledavanju problematike. Već je razvidno da je i u široj javnosti sazrela svijest o potrebi promjena (ili reforme, ako vam je draže) našega odgojno-obrazovnog sustava, ali i da se predložene sastavnice kurikularne reforme, posebice predmetni kurikulumi, ne smiju prihvaćati nekritički, zdravo za gotovo, tim više što su uočene brojne nedorečenosti, slabosti i nedostatci kako u samim tekstovima tako i u mjerama/postupcima pomoću kojih bi se predložene promjene implementirale... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Smatram da s 14 godina ne možeš odlučiti što ćeš zaista biti, a pogotovo ne s deset godina kao što se forsira. To može pet posto djece, a što je s ostalima? Samo pet posto će preživjeti sve reforme, uspjeti u životu učio ih fratar ili marksist. No, nije škola samo za tu elitu i mislim da ljudi koji se bave edukacijom i obrazovanjem ne prate dovoljno što se zna o biološkom razvitku kognitivnog, emocionalnog i socijalnog mozga. [...]
Odgoj djece uopće nije prilagođen da spriječi negativni utjecaj pretjerane komunikacije preko interneta, mobitela, Facebooka jer ljudski mozak za to nije stvoren.
Akademik Ivica Kostović
Večernji list, 6. veljače 2016.
Ovih dana, dok se zahuktava stručna i kritička rasprava o predloženoj kurikularnoj reformi, u ozračju neviđene medijske kampanje pojavio se i tekst intervjua sa Željkom Jozićem, ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji glasno poručuje: „Sredili smo pravopisni kaos!”... Piše dr. sc. Ante Žužul
• Hrvatski sabor: Tematska sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu
• Kurikularna reforma: Odriče li se hrvatsko školstvo hrvatske književnosti?
• Razgovor: Doc. dr. sc. Matko Glunčić, Prirodoslovno matematički fakultet – Fizički odsjek
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i znojenje
Pretjerano znojenje ili hiperhidroza je stanje koje može biti urođeno, odnosno prisutno od rođenja te se uočava već u vrlo ranoj dobi. Isto tako, može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Kod hiperhidroze žlijezde znojnice pretjerano su stimulirane da proizvode znoj zbog pretjerane aktivnosti simpatičkog živčanog sustava…
• OŠ „Ivan Mažuranić”, Sibinj: Projekt „Za djecu Afrike”
• Osnovna škola Tenja: Program Erasmus+ „Classroom of tomorrow”
• OŠ „Braća Bobetko”, Sisak: Razvoj poduzetničkih kompetencija
Vrijeme u kojem živimo zahtijeva drugačiji način razmišljanja i djelovanja, a upravo cilj pilot-projekta „Poduzetničko učenje” i jest razvijati u djece samostalnost, kritičko razmišljanje, preuzimanje odgovornosti, donošenje odluka i timski rad. Poduzetna je škola izvor promjena u društvu, jer promiče poduzetništvo kao ključnu kompetenciju za izgradnju održivoga razvoja... Piše Jadranka Groza, prof. knjižničarka, koordinatorica projekta, OŠ „Braća Bobetko”, Sisak
• BiH: Djeca s teškoćama u razvoju bez asistenata u nastavi
Škole nemaju asistente u nastavi i to nam je jedan od većih problema. Ako Ministarstvo obrazovanja pokrene program i uvođenje asistenata u nastavi, ono je dužno angažirati te ljude, međutim ono to ne radi, kaže Lejla Lelić... Dnevnom listu priredio Ivica Buljan
• Ljudska prava autohtonih skupina u svijetu: Raskorak između teorije i prakse
Ove godine obilježava se osma obljetnica usvajanja Deklaracije UN-a o pravima domorodačkoga stanovništva. Iako su u tom pogledu učinjeni veliki pomaci, treba još dosta toga učiniti jer se svagdje u svijetu i dalje javljaju nejednakosti zasnovane na podrijetlu. Uzroke tomu ne treba tražiti samo u uvjetima života, nego i u nedostatku političke volje da se zajamči ostvarivanje tih prava... Priredio Ivan Rodić
• PSIHOLOGIJA | Matematika po mjeri učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Literarni i likovni natječaji / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Što s potvrdom o boravištu koja je istekla? / Olivera Marinković, dipl. iur.
• RIJEČ | Dani hrvatskog jezika / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Uspješni završetak digitalnog obrazovanja / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Koja hrana može pomoći u borbi protiv raka / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Sveti Ivan Žabno: OŠ Grigor Vitez | Vitezova igra ne prestaje
• Poreč: TUŠ Antona Štifanića | Likovni natječaj Lions Cluba
• Zagreb: OŠ Gornje Vrapče | Obilježili Dan ružičastih majica
• Čavle: Osnovna škola | Ružičastom bojom protiv nasilja
• WEB | Nastavnici raspravljaju o kurikularnoj reformi http://obrazovanje.freeforums.org/kurikularna-reforma-2015-16-f41.html
• KAZALIŠTE | Godišnja doba (premijera), Zagrebačko kazalište lutaka
• KNJIGE | Milijana Kovačević, Iz prakse školskog psihologa – Neću kod Milijane, Naklada SLAP, Jastrebarsko 2015.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib
Početkom školske godine 2015./2016. školi su odobrena čak četiri projekta Erasmus+ (jedan KA1 i tri KA2) te projekt Osnaživanje gimnazijskog obrazovanja provedbom kurikularne reforme STEM i ICT područja u sklopu kojeg će biti razvijeno čak sedam fakultativnih kurikuluma za učenike koji žele upisati neki od tehničkih ili prirodoslovnih fakulteta… Piše Branko Nađ