Demonstracija volje i snage

TEMA BROJA: ŠTRAJK PROSVJETNIH DJELATNIKA

Demonstracija volje i snage

Podatak da je u jednodnevnom štrajku bilo oko 80 posto djelatnika u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju i znanosti ne mora nikoga impresionirati, pa čak ni nositelje vlasti. No, bilo bi dobro kad bi ta ista vlast konačno poslušala što joj imaju poručiti oni koji nose djelatnost u koju se svaka vlast tako rado zaklinje. U koju pak potom svaka sljedeća vlast sve manje ulaže, a sve ju više zakida...
Pišu Branko Nađ i Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Branimir Mihalinec, Željko Stipić, Petar Mladinić, Branka Vuzem, Renata Barac, Zlata Paštar, Zvonimir Laktašić, Vilim Ribić, Dunja Marušić Brezetić...

UMJESTO UVODNIKA

Operacija uspjela, pacijent…

Kako štrajk nije sam sebi cilj (pa da mu se dosezi mjere masovnošću), nego bi štrajk imao biti sredstvom postizanja nekih ciljeva (što ih vlast, recimo, ignorira), ili sredstvom ostvarivanja određenih zahtjeva stanovite društvene skupine (zahtjeva – po mogućnosti – jasno definiranih i razložnih), ne bi li o uspjehu štrajka i sličnih „industrijskih akcija” valjalo suditi tek onda kad jasno postane da su postignuti/ostvareni ciljevi/zahtjevi onih što su u štrajku sudjelovali ili su zahtjeve štrajkača podržavali? Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Što se poduzelo u obrazovanju zadnjih godinu-dvije? Uvodili su se građanski i zdravstveni odgoj i sada se mijenjaju kriteriji upisa u srednje škole. Učitelji su stručno osposobljeni po drugi ili treći put za slanje e-pošte, pretraživanje interneta ili nastavu na daljinu. Istina, u većini učionica nemamo ni računala ni internet, ali kad ih dobijemo dočekat ćemo ih spremni. Novaca će biti manje jer je takav prijedlog proračuna pa novih računala teško da će biti. Sada moram pisati zamolbu npr. da mi se odobri kupovina 10 baterija od 4,5 volti koje koštaju 100 kuna. […] Naš zastarjeli obrazovni sustav je odavno trebao doživjeti prave reforme…

Dubravka Salopek Weber, dipl. ing. fizike (predaje u dvije zagrebačke osnovne škole)

http://portal.connect.znanost.org/2012/11/novi-kriteriji-za-upis-u-srednju-skolu, 21. studeni 2012.

MEĐU NAMA

Učitelji protiv realnog sektora

Danas se proizvodnja pretvorila u realni sektor, a obrazovanje je u začahurenim umovima i dalje ostala potrošnja. Plasirali su političari tezu – baš toga dana kad su prosvjetari štrajkali – da bi se učitelji morali sjetiti, dok štrajkaju bez ijednog utemeljenog razloga, svojih kolega u realnom sektoru koji rade i za njihove plaće, odnosno pune proračun iz kojih učitelji dobivaju svoju crkavicu, i koji će se toga dana morati brinuti gdje su njihova djeca. Prije svega, mislim da bi se ti isti političari koji u javnost odašilju svoje demagoške dimne zavjese trebali pogledati u špigl... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Prosvjedni skup mladih znanstvenika

Mladi znanstvenici pod udarom štednje

Čak 500 znanstvenih novaka ostaje bez Ugovora o radu – moglo se čuti u prepunoj dvorani Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u petak na  održanom prosvjednom skupu mladih znanstvenika pod sloganom  „Doktori znanosti nepoželjni u Hrvatskoj” u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO). Oko 500 uglavnom mladih znanstvenika složilo se oko pitanja koje je sa skupa upućeno Vladi – trebaju li uopće ti mladi ljudi ovoj državi i što s njima…

• Rijeka: Projektni dan Učeničkog doma Kvarner

„Sidro u Kvarneru” okupilo goste iz cijele Hrvatske

Odgajatelji i učenici mogli su sudjelovati u uličnoj košarci, šahu i stolnom tenisu. Za one sklonije umjetničkom izražavanju pripremljene su pak bile kreativne radionice poput izrade prirodnog balzama za usne, božićnih ukrasa i prstenja od kamena…

• Predškolski odgoj: Djeca s posebnim potrebama

Kako do ostvarenja temeljnih prava

Djeci s posebnim potrebama, osim zdravstvene skrbi, fizikalne terapije, obrazovanja i zadovoljavanja osnovnih potreba, potrebna je kreativna terapija kako bi mogla razviti svoje pune kapacitete i ostvariti temeljna prava koja imaju kao i druga djeca. Posebno je tu važno pravo na slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti…

• Duga  Uvala: Šesta smotra „Dani E-medice 2012.”

Razmjena iskustava, edukacija, unaprjeđenje obrazovne prakse

Šesta smotra „Dani E-medice 2012.” održana je od 9. do 11. studenoga u Dugoj Uvali pokraj Pule, a sudjelovalo je oko dvjesto učenika i pedeset nastavnika iz srednjih škola Hrvatske, te po jedna srednja škola iz Slovenije i Makedonije. Nacionalni projekt  „E-medica” jedinstveni je projekt u Europi, a povezuje sve zdravstvene škole Republike Hrvatske. Organizator i pokretač ovog projekta je Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar, a idejni začetnik je profesor Edin Kadić…

• Mladi znanstvenici: Mr. sc. Ninoslav Šćukanec, Institut za razvoj obrazovanja

Hrvatska treba odgovornije političare i akademske građane

Ukoliko se Hrvatska želi približiti ciljevima koje je postavila EU do 2020., bit će potrebno da ulaganje u razvoj obrazovanja, posebno visokog obrazovanja, postane strateško opredjeljenje Vlade za pokretanje cjelokupnog društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske. Niti jedna od dosadašnjih Vlada si nije postavila ovaj cilj pa je konkurentnost Hrvatske u Europskom kontekstu vrlo niska. Do 2020. EU je postavila cilj da udio visokoobrazovanih u dobi od 30 do 34 godine bude barem 40 posto. Hrvatska je negdje na pola toga puta…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Čabar: Dan znanosti u OŠ „Petar Zrinski ”

Kreativnost učitelja i znanstveni pristup poučavanju

Kad je prije četiri godine pokrenut projekt obilježavanja Dana znanosti, učitelji OŠ „Petar Zrinski” iz Čabra prepoznali su njegov veliki potencijal. To je projekt kojemu je cilj razvijanje znanstvenoga pristupa u školama s naglaskom na održivom razvoju i razvijanje interdisciplinarnog pogleda na svijet u kojem živimo... Piše Sanja Janeš, prof. matematike i votiteljica projekta

• Istraživanje: Odnos mladih prema digitalnim tehnologijama

Uhvaćeni u zamku ovisnosti

Većina ljudi koji se koriste internetom i mobitelom osjećaju se osamljeno i uzrujano kada im se onemogući pristup mreži. Odricanje od tehnologije postalo je jednako teško kao odvikavanje od alkohola ili pušenja. Odrasli, koji razumiju ovu digitalnu ovisnost moraju pomoći mladima, posebno djeci, kako daljnji razvoj tehnologije i njena primjena u budućnosti ne bi donijeli još veće probleme... Piše Marina Mirković, dipl. inž. elektrotehnike, Zagreb

• U spomen Stanislavu Femeniću (1924. – 2012.)

Pjesnik dječje radosti

Pjesnik Stanislav Femenić otvorio je stranice hrvatske poezije za najmlađe čitatelje, a zatim je velikim brojem slikovnica, ali i proznim djelima dao nemjerljiv prilog cjelokupnom književnom stvaralaštvu za djecu... Piše Branko Pilaš

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Obilježen Međunarodni dan djeteta

Poučavati djecu o njihovim pravima

Zlostavljanje djece problem je koji uzrokuje brojne i dugotrajne posljedice na njihov rast i razvoj, a izloženost djeteta emocionalnom, socijalnom, tjelesnom ili seksualnom zlostavljanju predstavlja teško traumatsko iskustvo koje ostavlja duboke ožiljke… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• DOHA | Svjetski kongres školskih knjižničara      

Prilagodba knjižnica promjenljivim potrebama, očekivanjima i ulogama

Iako broj sudionika na konferenciji zvuči impozantno, treba naglasiti da su najzastupljeniji bili knjižničari međunarodnih škola (uglavnom američkih) i profesori i stručnjaci koji se bave školskim knjižničarstvom. Školski knjižničari iz osnovnih i srednjih škola bili su rijetkost, naročito među predavačima na skupu... Pišu Vanja Jurilj, knjižničarka u OŠ A. Mihanovića, Zagreb i Draženka Stančić, knjižničarka, OŠ I. K. Sakcinskog, Ivanec

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Može li se sramežljivost izmjeriti / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Vrjednovanje rada učenika / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO| Koji akt uređuje ispravljanje negativne ocjene? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Glazbeni uzori primjereni djeci i mladima?  / Lana Ciboci, mag.novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Učenje u virtualnom okruženju: konstruktivizam / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Medicinske pretrage u zdravih osoba - koje i kada? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Varaždin: Gospodarska škola | Ivana Kokot najbolja je u kompjutorskoj daktilografiji

• Rešetari: OŠ Ante Starčevića | Gostovanje književnika Enesa Kiševića

• Pula: OŠ Monte Zaro | Međunarodni projekt ručne izrade straničnika

• Veliki Bukovec: Osnovna škola | Hodanjem po svijetu

MEDIJI           

• WEB | Studentsko vrjednovanje nastavničkoga rada (http://www.fthm.uniri.hr)

• TV | Obrazovanje u svijetu između Scile restrikcija i Haribde komercijalizacije (emisija Paralele, HTV1)

• KAZALIŠTE | Škrtac, Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život, Zagreb, 2011./2012.

• GLAZBA | Tako se zanat operni peče, Lisinski subotom, Zagreb, 2012.

• KNJIGE | Mali DOKUmentarci – Dodatak nastavi medijske kulture u osnovnim školama i video družinama s prijedlogom priprave nastavnog sata / Katica Šarić – Mirjana Jukić, DOKUart, Bjelovar, 2012.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Marulić

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pojam i dijelovi pedagogike / Franjo Marković (1845. – 1914.)
Pedagogika je znanost, koja podaje naputak, kako treba odgajati i naučiti mladež. Čini se da u taj odredjaj (definiciju) treba uvrstiti i oznaku vještine, pa njeki misle, da pedgogika uči i vještini i odgajanju, t. j. da pedagogika nije samo znanost, nego i umjeće. Stoga nam je postaviti pitanje: ima li se pedagogika kao teorija, kao čista umska znanost, razstaviti od umjeća ili ima li se graditi na njoj umjeće? Kad bi se teorija pedagogička gradila na radji (praksi) pedagogičkoj, onda bi ona bila empirijska znanost; nasuprot, ako se ona ne treba oslanjati na radju (praksu), ako ne treba iz vježba pedagogičkih crpsti načela pedagogička, onda je ona čista umstvena znanost (racionalna), t. j. deduktivna znanost....

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Domaćeg ognjišta, Škole i Školskih novina

Školstvo u saboru (II.) / 1905.

REPORTAŽA | 160 GODINA ŠKOLSTVA U VIŠKOVU

Iznenađujuće, broj učenika stalno raste!

Svake se jeseni upisuje po pet razrednih odjeljenja prvašića, dakle oko 120 učenika, a samo je ove godine u općini Viškovo registrirano dvjestotinjak novorođene djece. Dakle, budućnost škole svakako je svijetla, što posebno veseli u atmosferi depresije i općenacionalnog pada nataliteta… Piše Branko Nađ