Čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost - obrazovna putovnica u održivu budućnost

TEMA BROJA: EU OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 2016.

Čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost - obrazovna putovnica u održivu budućnost

Loš uspjeh učenika u osnovnim vještinama iz pismenosti, matematike i prirodoslovlja u obvezatnom obrazovanju zabrinuo je mnoge europske zemlje. Posljednji rezultati PISA testiranja iz 2012. godine pokazuju da je 22,1 posto europskih učenika zabilježilo loše rezultate u matematici, 17,8 posto u pismenosti, a 16,6 posto u prirodoslovlju. Prepoznajući potrebu za ciljanim djelovanjem, Vijeće EU usvojilo je prije sedam godina mjerila i standarde za osnovne vještine, kojima je cilj smanjiti udjel 15-godišnjaka koji postižu loše rezultate u pismenosti, matematici i prirodoslovlju... Priredili Ivana Čavlović, Ivan Rodić i Anđelko Jelin

STANJE STVARI

Četvrta industrijska revolucija i obrazovanje

Devetnaesto i dvadeseto stoljeće obilježile su tri industrijske revolucije koje su promijenile način života milijuna ljudi: izum parnog stroja, elektriciteta i motora s unutarnjim sagorijevanjem, te računala, odnosno komunikacijsko-informacijska tehnologija. Sve su one otvarale nova radna mjesta, povećavale zaposlenost i životni standard većine stanovništva. Danas je na djelu „četvrta industrijska revolucija” koja omogućuje intervencije ne samo u okolini čovjeka nego i unutar njegova organizma. Ona će promijeniti način našega života te će proizvesti dramatične gospodarske, socijalne i političke promjene i možda ne će povećavati zaposlenost kao što su to činile prethodne. Ona manje od prethodnih povećava produktivnost i BDP, ali doprinosi luksuzu i kvaliteti života gornjeg sloja i bolje obrazovanih, pa su koristi od toga neravnomjerno raspodijeljene. S obzirom na društvene implikacije četvrte industrijske revolucije umjesno je postaviti pitanje kako će ona djelovati na tržište rada, zaposlenost i obrazovanje… Piše dr. sc. Nikola Pastuović, prof. emer.

PODCRTANO

Logična je posljedica veze između kvalitete nastavnika i visokoobrazovnih standarda opredjeljenje nacionalnih vlada da zapošljavaju, zadržavaju i nagrađuju dobre učitelje. U tom smislu, čini se da će povećanje nastavničkih plaća (i tempo kojim nastavnici mogu doseći viši platni razred u okviru određene strukture plaća) pomoći školama u zapošljavanju i zadržavanju visokosposobnih nastavnika koje škole trebaju kako bi svim učenicima mogle ponuditi kvalitetno obrazovanje.

Na široj političkoj razini, čini se da su poboljšanja u obrazovanju zajednički čimbenik gospodarskog rasta u posljednjih nekoliko desetljeća u svim zemljama OECD-a. Povećanje ljudskoga kapitala iznosilo je više od pola dodatnoga postotnog rasta u devedesetim godina prošloga stoljeća u usporedbi s prethodnim desetljećem. Stoga je jasan znak da je za povećanje zaliha ljudskoga kapitala nužno ulaganje u visokokvalitetne nastavnike.

Teachers’pay and pupil performance / Peter Dolton, Oscar Marcenaro-Gutierrez

cep.lse.ac.uk/pubs/download/cp352.pdf

AKTUALNO

• Školska knjiga na Interliberu 2016.

Izvorište ponajboljega u hrvatskome nakladništvu

Na prostoru uzorno oblikovanom, uz obilje novih izdanja, Školska knjiga potvrdila se kao najugledniji i najveći hrvatski nakladnik. Tragom niza priredaba i posebno predstavljenih dvadesetak vrsnih novih nakladničkih postignuća, izdvajamo tek nekoliko vrlo zapaženih naslova. Korpus hrvatske književnosti Školska je knjiga dopunila novim djelima Ivana Aralice, Luke Paljetka i Enesa Kiševića...

• Ravnateljsko motrište

Posao treba voljeti i stalno se usavršavati

Imamo premale plaće, ali zapitajmo se zašto smo odlučili biti učitelji. Osmjeh djeteta i susret s danas uspješnim mladim ljudima, a nekada učenicima koji će reći da su temelje znanja i životnih vrijednosti ponijeli iz škole, sigurno ne možemo kupiti novcem... Piše Vladimir Vuger, ravnatelj Osnovne škole Vugrovec-Kašina

• Zagreb: Forum za slobodu odgoja

Primarna prevencija ovisnosti

U organizaciji Foruma za slobodu odgoja te uz financijsku potporu Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, održan je dvodnevni seminar pod naslovom „Primarna prevencija ovisnosti”, na kojemu je dvadeset i dvoje stručnih suradnika te nastavnika osnovnih i srednjih škola slušalo predavanja, sudjelovalo u radionicama te razmijenilo iskustva o četiri vrlo važne teme, a to su prevencija pušenja, prevencija alkoholizma i zlouporabe ilegalnih psihoaktivnih tvari te ovisnosti o igrama na sreću, kako bi što kvalitetnije svoja znanja i vještine prenijeli učenicima kroz brojne preventivne programe koje realiziraju u svojim školama i učeničkim domovima…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Dječji vrtić Budućnost, Zagreb

Mjesto sretnog odrastanja djece

Budući da vrtić predstavlja institucijski rani i predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci, smatra ga se dopunom obiteljskom odgoju, što nameće obvezu partnerskog odnosa s roditeljima i širom društvenom zajednicom. U skladu s time, osim redovitih cjelodnevnih programa, bogatstvo Dječjeg vrtića Budućnost čini veliki izbor posebnih i kraćih programa, igraonica za djecu te radionica za roditelje, navodi nam pedagoginja Renata Karaman, koja kao jedan od posebnih programa za djecu rane dobi (od prve do treće godine života) navodi program „Rana stimulacija osjetila – poticanje senzorne integracije djece rane dobi”…

• Razgovor: Olivera Marinković, pravna savjetnica u Hrvatskoj zajednici osnovnih škola

Kvalitetan priručnik za pomoć odgojnoobrazovnim ustanovama

Pravni vodič sam napisala s ciljem i namjerom da pomogne u svakodnevnom radu ravnateljima i tajnicima u primjeni mnoštva propisa i ispunjavanju brojnih obveza. Moja svakodnevna komunikacija s njima te njihovi brojni upiti pridonijeli su nastanku Vodiča za koji vjerujem da će mnogima biti koristan…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Gimnazija Pula

Bez rada i uloženog rada nema razvoja nema postignuća

Oskari znanja lijepa su priznanja mojih uspjeha, no nikad mi nisu bili motivacija iza priprema, već više šlag na torti, rekao je Ivan Lazarić, dobitnik nekoliko Oskara znanja, bivši učenik pulske gimnazije, a sada student PMF-a. Njegov mentor profesor informatike Damir Blašković ističe kako dobitak Oskara znanja, a još više sve nagrade koje je Ivan osvojio za njega kao mentora predstavljaju posebno priznanje te mu je čast što je imao takvog učenika...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Uz Svjetski dan prevencije nasilja i zlostavljanja

Nepodnošljiva lakoća zla

O nasilju i zlostavljanju djece mnogo se raspravlja i piše, izvršena su i brojna istraživanja, ali još nismo dobili prave odgovore što potiče djecu i odrasle na nasilje i zlostavljanje, niti koje su to mjere kojima se ono može preduhitriti, uspješno prevenirati i spriječiti. Upravo je to jedan od velikih razloga što unatoč golemim dosad poduzetim naporima ne uspijevamo ne samo spriječiti nasilje nad djecom nego ni zaustaviti njegovo širenje... Piše mr. sc. Ivica Stanić, defektolog i pedagog

• OŠ Antun Mihanović, Slavonski Brod: Montesorijevska metoda učenja matematike

U početku bijaše brojenje...

Kako dijete predškolske dobi i dijete koje je krenulo u prvi razred uvesti u svijet matematike, tj. kako mu pokazati da je svijet u kojem živi matematika? Danas više nema dvojbe da djetetu treba sustavno i postupno „rastvarati” taj svijet i činiti ga razumljivim. Usvajanje osnovnih matematičkih pojmova utječe na razvoj svih psihičkih funkcija, a najviše na misaone procese. Montesorijevska metoda učenja matematike pokazala se pri tom vrlo uspješnom... Piše Sanja Pavić, mag. paed. montesorijevska odgojiteljica, DV Cekin, Slavonski Brod

• VI. OŠ Varaždin: Projekt Erasmus+ – stručno usavršavanje u Grazu

Hrvatski i austrijski obrazovni sustav – sličnosti i razlike

Proučavanje austrijskog obrazovnog sustava u projektu mobilnosti učenika Erasmus+ (aktivnost KA1 – mobilnost u svrhu učenja za pojedince) varaždinskim je učiteljicama bilo omogućeno u Grazu, u dvojezičnoj osnovnoj školi (Bilingual Primary School „Volksschule BIPS-Krones?) s učenicima doseljenima iz raznih krajeva svijeta... Piše Ivana Canjuga, prof. učiteljica hrvatskog jezika, VI. OŠ Varaždin

• Slovenska iskustva: Formativno praćenje – element dokazivanja

Utjecaj uporabe računala na ljudsko tijelo

Formativno praćenje potrebno je integrirati u proces učenja na način da se dobije određena količina povratnih informacija između učenika i učitelja. To je, naime, međusobno kontroliranje i usmjeravanje razvoja učenja pojedinca, pri čem se poboljšava učinak u samom procesu učenja. Nedavna istraživanja pokazuju da formativno praćenje ima golem utjecaj na postignuća svih učenika, uključujući i one obrazovno slabije... Piše Andrej Juder, prof. učitelj fizike, teh. odgoja i informatike, OŠ Franca Prešerna, Maribor, Slovenija

SVIJET

• Rusija: Vrtić o kojem priča cijeli svijet

Moderna bajka za male vile i vilenjake

Nedaleko od ruske prijestolnice nalazi se neobična palača namijenjena najmlađima u kojoj djeca uče igrati šah, slikati i plesati, ali i strane jezike – engleski, pa čak i kineski. Posebna se pažnja posvećuje ne samo razvoju djece, već i njihovu zdravlju... Prema Sputnik priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Što nam je sve potrebno za život u suvremenom svijetu / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Može li ravnatelj biti razriješen prije isteka mandata / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Pomoć za pokriće troškova liječenja djeteta / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Jelisavci: OŠ Ivana Brnjika Slovaka | Godišnjica zbrinjavanja učenika u Slovačkoj

• Lički Osik: OŠ dr. Franjo Tuđman | Edukacija učenika o prevenciji zlostavljanja djece

• Nova Gradiška: Industrijsko-obrtnička škola | Dani zdravlja i zdrave prehrane

• Klenovnik: OŠ grofa Janka Draškovića | Aktivni u GLOBE programu

MEDIJI

• WEB | Međunarodno informatičko natjecanje mladih programera http://cerc.hsin.hr/

• KAZALIŠTE | Premijera predstave Durica - male ljubavi u GK Žar ptica Zagreb

• KNJIGE | Fernando Trías de Bes i Philip Kotler, Inovacijom do pobjede – model od A do F, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Poučak, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Pitanja reforme naše gimnazije / Ivan Leko 1953.
[…] Već dulje vremena vode se razgovori i diskusije među prosvjetnim radnicima (a i sa strane roditelja padaju primjedbe) o tome, kakva je današnja gimnazija, koje su njene osnovne slabosti i kakva bi nam trebala srednja općeobrazovna škola. Najveći dio primjedbi ide na račun preopširnosti nastavnog programa i na preopterećenost učenika. To su bez sumnje osnovane primjedbe. U kritici današnje gimnazije postoji manje više jednodušno mišljenje, da je nju vrijeme i društvena potreba nadživjela i da nam ona onakva, kakva je danas, više ne odgovara. Takvo mišljenje izražava najveći broj nastavnika, profesora, javnih i političkih radnika. Međutim, postoji i druga vrsta primjedbi na račun današnje gimnazije. […]
 

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma i Školskih novina

Nešto o čistoći i njegovanju čistoće u školi / Stj. Širola iz Žakanja (ulomci, 1892.)

REPORTAŽA | 130 GODINA OŠ IVANA KUKULJEVIĆA, BELIŠĆE

Učitelji i roditelji su alfa i omega odgojno-obrazovnog procesa

Puno se bavimo prevencijom neželjenim oblika ponašanja i to daje rezultata. Ne samo kroz određene specifične preventivne programe, već, rekao bih, starim dobrim razgovorom. Djeca imaju potrebu da ih se sasluša, da popričaju o svojim problemima. Kada se otvorite i posvetite djeci, onda ih imate na svojoj strani i onda je lako raditi s njima, zaključuje ravnatelj Darko Kovač… Piše Branko Nađ