Pripremamo sadržaj…
Korak dalje od “zemlje znanja“
Kako sada stvari stoje, u prijedlogu proračuna za iduću godinu predviđeno je smanjenje sredstava za znanost i obrazovanje za 148 milijuna kuna. Uzme li se u obzir lanjski rebalans kojim je obrazovanje ostalo bez 893 milijuna te drugi rebalans, kojim je obrazovanju oduzeto dodatnih gotovo 600 milijuna, čini se posve jasno da će se izdvajanja za obrazovanje u 2010. godini izjednačiti s izdvajanjima u 2007. godini. Dakle, krenulo je u rikverc... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
~Na gradove, općine i županije treba prebaciti financiranje obrazovanja, zdravstva i socijalnu politiku. Onda će se vidjeti koje županije i gradovi mogu preuzeti financiranje obrazovanja, zdravstva i školstva, koji gradovi mogu preuzeti financiranje socijale i mladih, koje su to općine...
Slavko Linić, saborski zastupnik (SDP)
Jutarnji list : tjedni prilog Magazin, 28. studenog 2009.
Težnje o Hrvatskoj kao zemlji znanja nije moguće provesti bez suvremeno opremljenih školskih knjižnica koje su, uz dječje odjele narodnih knjižnica, nezaobilazna mjesta stjecanja pismenosti, čitateljskih navika i temeljnih odgojnih vrednota - tvrde školski knjižničari, tražeći od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da ukine odluku kojom se već dvije godine školama ne isplaćuju sredstva za nabavu knjižne građe.… Piše Ivan Rodić; za Temu broja ŠN govore: Mirjana Milinović, Biserka Šušnjić, Ilija Pejić, Milena Klanjac, Mihaela Banek-Zorica
Većina naših novih udžbenika, iako grafički raskošno oblikovanih i estetski moderno ukrašenih, ne nudi ništa novo ni suvremeno. Iluzorno je očekivati da će ih ponuditi autori koji 20 godina nisu bili u razredu (osnovne ili srednje škole)... Piše Marko Obradović, profesor matematike, Slatina
Jedan od ciljeva i zadataka nastave psihologije jest i razvijanje sposobnosti razumijevanja samoga sebe i drugih ljudi, razvijanje humanističkog pogleda na svijet i želja da se razumije i pomogne drugim ljudima te oblikovanje moralnih vrijednosti, stavova i uvjerenja. Gotovo idealno sredstvo za ostvarenje navedenih ciljeva i zadataka jesu narodne izreke, poslovice i priče... Piše Vesna Stipčić-Sladović, prof. mentor, Prva riječka hrvatska gimnazija - Gimnazija Andrije Mohorovičića, Rijeka
Najveću korist učenik ima od pravilne i dobre suradnje učitelja i njegovih roditelja. Suradnja učitelja, učenika i roditelja mora biti na visokoj razini. Taj trokut treba pravilno funkcionirati i dat će dobre rezultate pa ćemo svi biti zadovoljni... Piše Nedjeljko Mihalj, ravnatelj OŠ Lučac, Split
Mislava se sjećam još iz drugog razreda. Njegova učiteljica, vrsna pedagoška djelatnica, koju su i djeca i roditelji silno voljeli, često ga je spominjala na sjednicama razrednih vijeća. Doimao se kao bistar dječak, ali ne i učinkovit. Nešto nedostaje, govorila je. Živahan je i nervozan. Nepredvidljivog je ponašanja. Fitilj mu je kratak, pa se često i fizički sukobi s drugom djecom. Kad, onako dobro stavljen, dobro uhranjen i njegovan, dohvati nekoga svojim šakama, ne bude mu lako... Piše Milijana Kovačević, dipl. psihologinja, stručna suradnica savjetnica u OŠ Kman-Kocunar
Glavni su ciljevi kampanje omogućiti stručnim savjetnicima prosvjetno-pedagoških zavoda da steknu i unaprijede znanje te ih pripremiti za protok informacija, praćenje procesa planiranja, programiranja i efekata bitnih za primjenu Strategije za prevenciju nasilja u obitelji za područje obrazovanja... Prema FMON-u I.B.
Pod utjecajem nagloga gospodarskog rasta u Kini, značajno se povećava i zanimanje za učenje kineskog jezika u njemačkim školama. Unatoč nedovoljnom broju nastavnika, uskoro će i osnovnoškolci učiti mandarinski... Prema Der Spiegel priredio Željko Medvešek
Čitankama, priručnicima i nastavnim programima za gluhonijeme te radom na osposobljavanju specijalnih učitelja, Medved je uspostavljao sustav obrazovanja gluhonijeme djece u Hrvatskoj … Piše Štefka Batinić
Školu ove godine pohađa sedamstotinjak učenika u 31 razrednom odjelu, uz četiri produžena boravka učenika prvih i drugih razreda. Zbog velikog broja učenika škola radi u čak tri smjene, a gorući problem predstavlja prostorna skučenost. No, nedostatak prostora ionako je kronični problem većine hrvatskih škola… Piše Branko Nađ