Trajni simbol mladosti, radosti i nadahnuća

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. studenoga otvorena je izložba „Dragi Lastane!” u povodu 70. obljetnice objavljivanja Modre laste, jednoga od najdugovječnijih časopisa za mlade u Hrvatskoj. Organizirana je u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Školske knjige, Hrvatskoga školskog muzeja i Hrvatskog društva školskih knjižničara, a realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Na svečanom je otvorenju izložbe uzvanike pozdravio predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, istaknuvši jednu od ključnih misija Modre laste tijekom povijesti – sustavno podržavanje stvaralaštva mladih na standardnome hrvatskom jeziku i svim njegovim narječjima te povezivanje i usmjeravanje talenata iz svih dijelova domovine.

‒ Školska knjiga rodila je Modru lastu, rodila je SMIB, rodila je sve pravopise, sve gramatike, sve rječnike ‒ 77 rječnika na 23 svjetska jezika. Rodila je povijest, posebno hrvatsku povijest, dakle onu povijest hrvatskog naroda koja je bila spaljena 1972. godine u tvornici papira. Školska knjiga okupila je nacionalne klasike. Osigurala je prostor mladim pjesnicima, a to su štokavci u Cerni, kajkavci u Mariji Bistrici i Čakavski sabor u Žminju. Školska knjiga je nacionalna institucija koja je stvarala i koja čuva nacionalnu kulturu, nacionalne vrijednosti, nacionalni identitet i sve ono što je vrijedno sačuvati baš ovdje u nacionalnoj knjižnici. Danas govorimo o 70 godina Modre laste koja je okupila oštra pera i umne ljude, hrvatske pisce. I nema onoga koji nije prošao kroz Modru lastu. Tu su bili veliki slikari i veliki pjesnici, znanstvenici. Ona je kolijevka hrvatske kulture, to je vrijednost koju vrijedi danas zagrliti. I hvala vam što ste danas ovdje da možete svi zagrliti Modru lastu ‒ zaključio je Ante Žužul. 

Ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Ivanka Stričević u svojem je obraćanju opisala ulogu Modre laste u razvoju mašte i čitateljskih sposobnosti naraštaja mladih čitatelja te ulogu knjižnica u razvoju cjelokupnog društva.

‒ Uz Modru lastu vraćamo se u vlastito djetinjstvo i mladost. Slavimo dugogodišnju tradiciju časopisa koji je tijekom desetljeća oblikovao maštu i znanje mladih čitatelja, a čija izdanja od prvog broja nastalog u Narodnoj školi Trnjanska Nacionalna knjižnica brižljivo čuva u svom fondu. Modra lasta nije samo časopis, ona je čuvar vrijednih sjećanja, priča i kreativnosti. Raznolikim člancima, ilustracijama, aktivnostima uvijek je nadahnjivala mlade u istraživanju svijeta, razvijanju kritičkog mišljenja, povezivanju, komunikaciji s vršnjacima, istraživanju onih nedostižnih svjetova, ali i istraživanjima samog sebe. Izložba nije samo hommage njezinoj bogatoj povijesti već i poticaj za nove naraštaje da zavole knjigu, čitanje, časopise za djecu i mlade i da prenose i dalje ovu tradiciju koja se jako promijenila. Od prvog broja lista tijekom svih godina Modra lasta se mijenjala, ali poslanje i poruka topline, razumijevanja dječjeg svijeta i mladih ostala je svježa baš kao i prvih dana ‒ rekla je Ivanka Stričević.

Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj podsjetila je na sentimentalnu vrijednost Modre laste u formativnom razdoblju mladih, a ravnateljica Hrvatskoga školskog muzeja Anita Zlomislić istaknula je važnost institucionalne podrške projekata koji donose društveno-kulturnu vrijednost i pridonose identitetu jednog naroda. O dugoj povijesti Modre laste i drugih časopisa za djecu i mlade govorila je Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja, a urednica, suautorica i kustosica izložbe Jozefina Ćurković detaljnije je predstavila njezin koncept i sadržaj. Posebno je naglasila optimizam Lastina uredništva kad je u pitanju budućnost i opisala ustrajnost u želji da mladima donose vrijedne i kvalitetne sadržaje za razvoj čitateljske i informacijske pismenosti, kritičkog mišljenja i postizanje opće dobrobiti. Uputila je uzvanike na dodatnu vrijednost izložbe – audiovodič dostupan svim posjetiteljima. 

Valja podsjetiti kako je današnja Modra lasta pokrenuta 1954. godine kao skromni školski časopis „Djeca za djecu” te je tijekom godina prerasla u vodeći časopis za učenike viših razreda osnovne škole. Brojni su istaknuti pojedinci koji su ga stvarali, od urednika i književnika do grafičkih urednika, crtača stripa i učenika suradnika čiji su radovi oduvijek imali važno mjesto u Modroj lasti. Izložba predstavlja i proces stvaranja tog časopisa, njegov sadržaj, ali i izgled koji se tijekom sedam desetljeća mijenjao, no zadržao je prepoznatljivost i ostao jedan od glavnih predstavnika kvalitetne literature za mlade. Na popisu lektire gotovo da nema književnika koji nije pisao u Lasti, a stripovi su od samih početaka jedna od njezinih ključnih sastavnica – zabavnim i inspirativnim likovima i pričama obilježili su generacije čitatelja.

Tijekom desetljeća Modra lasta prilagođavala se potrebama i interesima novih naraštaja, balansirajući između edukativnog i zabavnog sadržaja. Uređivali su je znameniti urednici i književnici kao što su Jurica Pazman, Rudi Aljinović, Željka Horvat-Vukelja, Ivan Kušan i Zvonimir Balog, a likovni i grafički urednici bili su među ostalima Jagoda Kaloper, Ninoslav Kunc i Krešimir Zimonić.

Izložba je otvorena do 22. studenoga, a za njezina trajanja prikazivat će se istoimeni dokumentarni film Irene Škorić, održavati radionice za mlade te stručni skup „Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju”. Posjetitelji izložbe imaju priliku pregledati život i mijene časopisa koji sedam desetljeća prati mlade u njihovu odrastanju, pružajući obrazovne i zabavne sadržaje prilagođene svakome novom naraštaju. Modra lasta zauzima jedinstveno mjesto u životima mnogih naraštaja mladih u Hrvatskoj. Uvijek je nudila sadržaje koji su istodobno bili poticaj za učenje i prostor za izražavanje vlastitih interesa, a kao trajni simbol mladosti, radosti i nadahnuća postala je kulturni fenomen hrvatskoga dječjeg novinarstva.