U četvrtak, 27. veljače 2025. u odjelu Obnovljivi izvori i energetska učinkovitost u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, u Zagrebu, otvorena je izložba „Drukčije o obnovljivima”, koja će ostati otvorena sve do 31. prosinca 2025. godine.
Živimo u vremenu energetske tranzicije, koja se često naziva i „zelenom tranzicijom” jer podrazumijeva prelazak društva s upotrebe fosilnih goriva kao primarnoga energetskog izvora prema upotrebi obnovljivih izvora energije. Više je razloga uvođenja obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva: od činjenice da obnovljivi izvori ne će s vremenom nestati za razliku od fosilnih goriva, preko potrebe za energetskom neovisnosti koja se može postići sveprisutnim i dostupnim obnovljivim izvorima, do potrebe za smanjenjem emisije stakleničkih plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva, što se često navodi kao glavni uzrok klimatskih promjena.
Recikliranje umjesto novih sirovina
Tehnički muzej Nikola Tesla afirmira obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju kroz svoj odjel Obnovljivi izvori i energetska učinkovitost i s njim povezanim programima. „Zelena tranzicija nešto je što živimo, a u budućnosti ćemo se sve više susretati s obnovljivim izvorima. Stoga je sada pravi trenutak da počnemo govoriti o izazovima koje obnovljivi izvori predstavljaju kako bismo u budućnosti imali bolje odgovore na njih. Ovom izložbom nastojimo potaknuti pokretanje tih tema” – objašnjavaju u katalogu priređivači izložbe razloge njezina postavljanja.
„Porast upotrebe 'obnovljivih' izvora energije primjenom novih tehnologija i s novim materijalima neminovno vodi odbacivanju stare tehnologije i opreme (čime se drastično povećava količina tehničkog otpada), što nije održiva politika”, stoji u najavi izložbe. Naime, za izradu stare opreme (koja se trenutačno široko upotrebljava) već su upotrijebljene sirovine i potrebna energija, a za izradu nove potrebne su velike količine novih sirovina koje tek treba pribaviti. Današnje nove tehnologije iziskuju rijetke metale koji se pribavljaju uz proizvodnju golemih količina rudarske jalovine, na čemu rade slabo plaćeni radnici u zemljama tzv. Trećeg svijeta, nerijetko i djeca. Održiva ekonomija trebala bi se temeljiti na recikliranju, a ne na upotrebi novih sirovina.
Više je koristi od povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije: na takav se način postiže energetska neovisnost, energija se proizvodi lokalno, smanjuje se emisija CO2 i smanjuje se utjecaj na okoliš u odnosu na druge energente. Ipak, isključiva koncentracija na smanjenje emisije CO2 uz zanemarivanje svih ostalih čimbenika također je pogrješna.
Ekološka cijena proizvodnje
Inzistiranje na brzoj implementaciji određenih politika kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi može dugoročno donijeti više štete nego koristi. Današnji globalizirani svijet povezaniji je nego ikada i na globalnom Zapadu ne možemo se zavaravati time da ćemo uvođenjem 'čiste' energije ovdje nauštrb drugih dijelova planeta proći bez posljedica. Posljedice ćemo u konačnici osjetiti svi. Sada je posljednji trenutak da počnemo razgovarati o ukupnosti problema i pokušamo doći do optimalnog rješenja za budućnost.
U priči o ekološkoj prihvatljivosti obnovljivih izvora energije u pravilu se ne govori o cjelovitosti Zemlje kao ekosustava. Zanemaruju se negativni učinci proizvodnje sirovina za izradu sustava za proizvodnju električne energije upotrebom „obnovljivih” izvora energije, a oni su na području njihove proizvodnje golemi i trajni. Zanemarivanje ekološke cijene proizvodnje bilo kojeg materijala, ne samo ugljičnog otiska, jest zatvaranje očiju pred trajnim i nepopravljivim uništavanjem okoliša na mjestu njegove proizvodnje.
Autori izložbe su Tihomir Marjanac, Branimir Prgomet, Marina Čalogović i Goran Rajič.
Izložba je realizirana u suradnji s udrugom Pro-GEO Hrvatska. Izložbu su podržali Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija.
(Tekst i fotografije: TMNT)
