Nagrada „Ante Žužul” Lari Usmiani iz Crikvenice

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) krajem srpnja dodijeljene su nagrade Ministarstva najboljim maturantima gimnazija i strukovnih škola za uspjeh na državnoj maturi te Nagrada „Marin Soljačić”, Nagrada tvrtke Axians Hrvatska i Nagrada „Ante Žužul”. 

Ministarstvo je najbolje maturante, njih 20, nagradilo novčanim iznosom od 350 eura te posebnim priznanjima za učenike koji su ostvarili najbolji rezultat na obveznim ispitima državne mature na višoj razini. Nagradu je dobilo i šestoro učenika strukovnih škola koji su ostvarili 100 posto na nekom od ispita, uz uvjet da su položili sve obvezne ispite. Nagradu Ministarstva osvojio je i učenik koji je dva ispita riješio 100 posto, a nije ni u jednoj od spomenutih kategorija. 

Petar Jukić iz zagrebačke XV. gimnazije osvojio je Nagradu „Marin Soljačić” koja iznosi 5000 američkih dolara, a nagrađuje se izniman uspjeh na području matematike i fizike. Jukić je imao 100 posto na ispitima iz matematike, fizike i engleskog jezika. Također, dobitnik je nagrade Ministarstva za izniman uspjeh na državnoj maturi. 

Nagradu za informatiku, u iznosu od 5000 eura, dodijelila je tvrtka Axians Hrvatska, a osvojio ju je Bartul Zavorović iz III. gimnazije u Splitu koji je ostvario 100 posto bodova iz informatike. 

Nagradu „Ante Žužul” za najbolji rezultat iz hrvatskoga jezika i povijesti u iznosu od 5000 eura osvojila je Lara Usmiani iz Srednje škole dr. Antuna Barca u Crikvenici. Na ispitu iz hrvatskog jezika ostvarila je 96,6 posto te je položila povijest što je temeljni kriterij za ovu nagradu. 

Vid Šarić iz Gimnazije Pula učenik je s najvišim prosjekom iz obveznih predmeta na maturi na višoj razini. Šarić je izjavio da nije očekivao da će dobiti nagradu te je istaknuo ovogodišnje rezultate mature kao pokazatelj kako su potrebne velike promjene u hrvatskim školama. Slaven Alfirević iz III. gimnazije Split, s Petrom Jukićem, učenik je koji je imao 100 posto na više ispita, a to su fizika i kemija. 

Ministar obrazovanja Radova Fuchs čestitao je dobitnicima nagrada i njihovim roditeljima te istaknuo da je državna matura jedna od ključnih trenutaka u njihovu životu. Naglasio je i kako se nada da će učenici nastaviti svoje uspjehe u daljnjem obrazovanju te kasnije u svijetu rada.

I tu bi agencijskoj vijesti bio kraj, no to je bio tek početak jedne uistinu lijepe priče. Naime, stara je izreka da moć izvire iz znanja te da se godine uložene u učenje, trud i rad dugoročno uvijek isplate. No vrijede li te mudre maksime podjednako za humanističke i STEM znanosti u 21. stoljeću? Nagrada „Ante Žužul”, dodijeljena maturantici Lari Usmiani za najbolje rezultate postignute na državnoj maturi iz hrvatskog jezika i povijesti, upozorila je još jednom na važnost humanističkog obrazovanja u suvremenome hrvatskom društvu.

Vrijedna nagrada u novčanom iznosu od 5000 eura najviše je obradovala dobitnicu, a sama ideja nagrade koja je utemeljena 2022. godine oduševila je mnoge, posebno Davida Kuzmića, maturanta Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, inače državnog prvaka iz povijesti. U dirljivom i neobičnom pismu koje je ubrzo nakon već spomenute svečanosti u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih uputio Anti Žužulu, utemeljitelju Nagrade i predsjedniku Upravnog odbora Školske knjige zahvalio je na podršci koju pruža mladim ljudima i predložio da postojeću nagradu dopuni još dvjema dodatnim nagradama za pojedinačne predmete, što je dr. sc. Ante Žužul odmah prihvatio pa su uz već spomenutu Laru Usmiani iz Srednje škole Antuna Barca u Crikvenici, dodatni su ovogodišnji dobitnici Nagrade „Ante Žužul” splitska maturantica Vicenca Arbunić iz V. gimnazije „Vladimir Nazor” za stopostotan i najbolji rezultat iz hrvatskog jezika i Stjepan Žužić iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku za najbolji rezultat iz povijesti – 93,65 posto.

‒ Zahvaljujem mladome Davidu Kuzmiću na pismu i odličnoj ideji koja me motivirala da pružim maksimalan poticaj učenicima koji briljiraju na pojedinačnim područjima hrvatskog jezika i povijesti. Humanističke su znanosti temelj društvenog i osobnog razvoja, one nam pomažu da očuvamo osobni i nacionalni identitet koji se prečesto gubi u globalizacijskim i drugim izazovima. Sve je to izvrsno prepoznao maturant David Kuzmić u svojem pismu u kojemu piše o važnosti povijesti i hrvatskog jezika za izgradnju nacionalne svijesti, pojma o sebi, opće kulture, kritičkog razmišljanja i drugih sastavnica identiteta ‒ izjavio je Ante Žužul.

Mladom je Đurđevčaninu Davidu Kuzmiću, inače strastvenom zaljubljeniku u povijest i hrvatski jezik, tijekom školovanja smetao drugorazredan tretman humanističkih znanosti u obrazovnom sustavu i javnom životu u odnosu prema sve traženijim STEM znanostima koje se intenzivno promiču te je oduševljen činjenicom da predsjednik Upravnog odbora Školske knjige prepoznaje važnost humanističkog obrazovanja u oblikovanju nacionalnog identiteta.

U Nagradi dr. sc. Ante Žužul, koja je – piše u pismu – poput reflektora osvijetlila hrvatski jezik i povijest, prepoznao je toliko željenu pažnju koja je napokon pridana školskim predmetima koji su ga zanimali. Upravo su ti predmeti najvažniji za izgradnju nacionalne svijesti koja se u današnje vrijeme sve više gura pod tepih i zapostavlja, posebno kad su mladi ljudi u pitanju, napominje u svom pismu David Kuzmić koji ujesen počinje studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Lara Usmiani (19), dobitnica Nagrade „Ante Žužul”

 „Ono što je u udžbeniku napisano suhoparno, na nastavniku je da oživi”

Većinu znanja stekla sam od profesora matematike i hrvatskog, a najdraži mi je bio profesor povijesti, kaže dobitnica Nagrade, maturantica Srednje škole dr. Antuna Barca u Crikvenici

Predložak za esej na državnoj maturi, roman „Zločin i kazna”, Lari Usmiani (19) u srednjoj je školi bila jedna od zanimljivijih lektira. Djelo iz 1866. godine ne smatra previše zahtjevnim, proučavala je tu lektiru, zapravo se posvećivala svakoj. Sramežljiva, ali uporna, ona je tip djevojke koja preferira čitanje. Smatra da se time stječe moć izražavanja. Ako je pitate za najdražu knjigu, do odgovora teže dolazi, no navest će primjer „Sto godina samoće”.

Esej na ovogodišnjoj maturi položila je sa sto posto bodova, iz svih obveznih predmeta dobila je odličan, a zbog najboljeg rezultata u državi iz predmeta hrvatski jezik i povijest dobitnica je Nagrade „Ante Žužul”, zahvaljujući kojoj je primila iznos od 5000 eura. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje od 2022. godine.

Lara je maturantica Srednje škole dr. Antuna Barca u Crikvenici, završila je smjer opće gimnazije s odličnim uspjehom, a za državnu maturu pripremala se samostalno oko mjesec dana ponavljanjem gradiva i rješavanjem ispita mature iz proteklih godina. Iz hrvatskog jezika na maturi je ostvarila 106 od 110 bodova, a iz povijesti 55 od 63. 

– Mislim da esej iz hrvatskoga nije bio teži nego prijašnjih godina. S obzirom na to da su na popisu lektira bila i zahtjevnija djela, tema je bila ugodno iznenađenje, a o njoj se štošta dalo napisati. Iako sam bila zadovoljna kako sam napisala ispite, ovakav me rezultat ipak iznenadio ‒ kaže.

Lara nije sigurna zašto je esej velikom broju maturanata predstavljao problem, teško joj je reći što je presudilo i bi li rezultat bio bolji da je bila riječ o nekoj drugoj lektiri. Pretpostavlja da se dio maturanata oslanjao na čitanje sažetaka lektirnih naslova, što sigurno nije dovoljno. Kada je riječ o diskusiji o tomu kako visok udio maturanata nije na eseju prepoznao značenje riječi požrtvovnost, Lari nije palo na pamet da bi to mogla nekome biti nepoznata riječ. Ali, ne slaže se s tezom da mladi danas pokazuju manje empatije i da nisu požrtvovni. Tako govori djevojka iz Novog Vinodolskog, čija je pažnja ovih dana usmjerena prema rezultatima natječaja za smještaj u zagrebačke studentske domove. Upisala je ciljani studij lingvistike i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu i sada je čeka pitanje smještaja u Zagrebu.

Tijekom srednjoškolskog obrazovanja Lara je dva puta osvojila treće mjesto na državnome natjecanju iz hrvatskoga jezika te peto mjesto na državnome natjecanju iz povijesti, a to joj je iskustvo poprilično pomoglo u usvajanju nastavnih sadržaja i olakšalo pripreme za maturu. Osim toga, riječ je o predmetima prema kojima gaji poseban interes. Za razliku od nekih gimnazija koje sustavno pripremaju učenike za ispite mature, u crikveničkoj školi takvih ciljanih priprema nisu imali. Ipak, velika su prednost te srednje škole, tvrdi Lara, kvalitetni profesori.

– Od profesora matematike i hrvatskog stekla sam većinu znanja, a definitivno neću zaboraviti profesora povijesti Ivana Trošelja. Prenosio nam je znanje na pristupačniji i zanimljiviji način, što mi je dodatno pobudilo interes za povijest. Profesor bi imao digresije, navodio bi zanimljive crtice iz povijesti, što me najviše fasciniralo ‒ objašnjava maturantica, navodeći profesorice hrvatskog, Ljiljanu Butković i Iris Mrzljak, iznimno posvećenima i sustavnima.

Zbog njih, Lara Usmiani je uvjerena da nastavnici imaju iznimno veliku ulogu – ono što je u udžbeniku napisano suhoparno, na nastavniku je da oživi, poveže sa stvarnim životom i na taj način pobudi interes učenika.

Koliku ulogu na maturi ima faktor stresa, pitamo Laru. 

– Rekla bih da ima dosta veliku ulogu i vjerujem da su nekima rezultati bili slabiji upravo zbog stresa. Naravno, stres nije glavni uzrok, no kad nastupi taj osjećaj on ne dopušta učenicima da pokažu puni kapacitet. Mnogi od mojih kolega znaju više od onoga što pokažu i na školskom testu ‒ kaže Lara koja zasad nema planova za budućnost, a kao što nije sportski tip već preferira knjigu i film, tako je i više „tip” za štednju nego potrošnju. Pet tisuća eura stoga ide u ušteđevinu.