Dani otvorenih vrata NSK održavaju se u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji se tradicionalno obilježava 22. veljače u spomen na dan kada je 1483. godine tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora, prva knjiga na hrvatskome jeziku i najstarija knjiga otisnuta glagoljicom. Ovogodišnja svečanost obilježavanja Dana NSK-a i 418. obljetnice njezina postojanja održana 21. veljače prigodnim programom i dodjelom Nagrada i priznanja NSK.
Tema je ovogodišnjih Dana otvorenih vrata NSK-a bila rukopisna baština. U Zbirci rukopisa i starih knjiga posjetitelji su mogli pogledati rukopise hrvatskih klasika poput Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša, Ivane Brlić-Mažuranić i drugih koji su oblikovali vrhunsku prozu i poeziju hrvatske književnosti. U Zbirci zemljovida i atlasa bile su izložene neke od najvrjednijih karata rukopisne kartografske baštine iz 18. i 19. stoljeća, poput prvoga plana Maksimira iz 1846., karte Stona iz 1819., plana Zadra iz 1862., plana Osijeka iz 1760., karte Velebita Pavla Rittera Vitezovića iz 1701. i karte Dalmacije iz 1790. godine. Zbirka muzikalija i audiomaterijala predstavila je rukopise skladatelja poput Vatroslava Lisinskoga, Ivana Zajca mlađega te suvremenih autora Silvija Foretića i Miroslava Miletića. Posjetitelji su u Grafičkoj zbirci mogli razgledati crteže, grafike, plakate, razglednice i druga umjetnička ostvarenja od 15. stoljeća do danas, uključujući djela velikana hrvatske povijesti umjetnosti poput Mencija Clementa Crnčića, Ljube Babića, Slave Raškaj, Milana Trenca i drugih.
Zanimljive radionice i knjiga na dar
U sklopu Dana otvorenih vrata u velikome i malome predvorju Knjižnice bile su organizirane prigodne radionice i zanimljivi sadržaji za sve naraštaje. Na pokaznoj radionici restauratora i konzervatora iz NSK-a posjetitelji su se mogli upoznati s izazovima zaštite knjiga, rukopisa i druge vrijedne građe s kojima se ovi „doktori za knjigeˮ susreću, a mogli su i sami isprobati jednostavne popravke i ručni uvez knjiga. Na knjižničarskoj radionici doznali su kako knjižnice organiziraju više milijuna jedinica građe kako bi bile lako dostupne korisnicima te su doznali i druge zanimljivosti knjižničarskoga posla. Posjetitelji su mogli sudjelovati u izradbi bojanki s motivima građe iz fonda NSK-a te rješavanju križaljki iz starih izdanja hrvatskih novina, a kao uspomenu mogli su ponijeti neko od vrijednih izdanja Knjižnice.
Uz bogat popratni program i pokazne radionice bili su upriličeni i vođeni obilasci Knjižnice na kojima su posjetitelji mogli doznati sve što ih zanima o najvrjednijem blagu hrvatske i svjetske kulturne i znanstvene baštine koje Knjižnica brižno čuva.
Ovogodišnja proslava Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u petak, 21. veljače 2025., okupila je brojne goste, predstavnike istaknutih kulturnih i znanstvenih ustanova, suradnike i prijatelje Knjižnice, proslavivši 418 godina postojanja Knjižnice i najveće uspjehe te važne nacionalne ustanove u prethodnoj godini. U programu svečanosti obilježavanja Dana NSK-a nastupio je Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO.
Prve čestitke Knjižnici uputio je izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te državni tajnik prof. dr. sc. Nikola Mrvac, koji je u svojem pozdravnom govoru naglasio važnost djelovanja Knjižnice u prihvaćanju i primjeni novih tehnologija u hrvatskome društvu, ali i u suočavanju s izazovima koje te tehnologije donose. Okupljenim uzvanicima potom se obratila ministrica kulture i medija RH te izaslanica predsjednika Vlade RH dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši uspješnost višedesetljetne suradnje Knjižnice i Ministarstva, kao i sustavnu brigu Ministarstva za sve hrvatske knjižnice, zadnjih godina posebno usmjerenu na obnovu njihovih zgrada i energetsku prilagodbu.
Postignuća, programi i projekti NSK-a u 2024. godini
Uz zahvale ustanovama i pojedincima s kojima Knjižnica surađuje te čestitke njezinim djelatnicima, glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem je obraćanju sudionicima svečanosti predstavila djelovanje i postignuća Knjižnice u prethodnoj godini. Osim porasta broja upisanih korisnika za 15 posto u 2024. godini, kontinuiranoga većeg priljeva digitalne građe u fond Knjižnice u odnosu na analognu, uspješne organizacije više od 60 događanja te predanoga rada djelatnika na 28 projekata, ravnateljica Stričević posebno je istaknula uvođenje novoga sustava za prihvat obvezatnoga primjerka digitalne građe, Također je naglasila i uspostavu Bukineta, hrvatskoga visokoškolskog knjižničnog sustava u oblaku, u sklopu projekta e-Sveučilišta, koji će omogućiti objedinjavanje usluga, građe i podataka 83 knjižnica u sustavu hrvatskoga visokog obrazovanja. Istaknuvši i porast od 35 posto u količini digitalizirane građe, pri čemu su najveći dio bile novine, kao najosjetljivija knjižnična građa, ravnateljica Stričević najavila je brojne aktivnosti Knjižnice u 2025. godini. Među nadolazećim programima posebno je izdvojila one vezane s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i doprinosom NSK-a kao čuvarice izvora koji svjedoče o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, nacionalnome identitetu i državnosti. (Izvor: tekst i fotografije NSK)
