TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Broj 29 / 27.09.2016

TEMA BROJA: ZBRINJAVANJE TEHNOLOŠKIH VIŠKOVA U ŠKOLAMA

Nepotizmu, politizaciji i diskriminaciji nema mjesta u školama

Sindikat hrvatskih učitelja prije desetak dana organizirao je prosvjed kako bi upozorio na probleme vezane za nepravilnosti u zapošljavanju prosvjetara koji su proglašeni tehnološkim viškovima i prozvali ravnatelje u nekim osnovnim školama koji ih ne žele primiti usprkos činjenici da im ih na posao upućuju zajednička povjerenstva za viškove koja djeluju u svim županijama. No, jesu li samo ravnatelji krivi ili dio krivice možda snose i povjerenstva u pojedinim županijama... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Ana Tuškan, Ana Hinić, Marko Marin, Sanja Šprem, Momir Karin, Željko Stipić, Nikica Mihaljević, Mirjana Jerčić...

STANJE STVARI

Na tragu dobrih zamisli, i rješenja (možda)

A kad je već gotovo općeprihvaćeno, kao načelo, da se cjeloživotno učenje odnosi svaku aktivnost učenja tijekom cijeloga života radi unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskoga, društvenoga ili profesionalnoga djelovanja pojedinca (wwww.cjelozivotno-ucenje.hr), dobrodošla je i može biti korisna svaka prigoda u kojoj se ozbiljno, stručno i argumentirano, sagledava važnost LLL-a (Long Life Learning) te potiče njegovo osmišljavanje u praksi, širenje i osnaživanje. Tjedan cjeloživotnoga učenja, već deseti u Hrvatskoj, za to su prvorazredna prigoda i poticaj. Mnoštvo aktivnosti odgojno-obrazovnih i inih ustanova diljem Hrvatske tijekom ovoga tjedna pokazuje koliki se potencijal prigodice može aktivirati kad slijedi promišljenu zamisao i jasan cilj – podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja, posebice kad je riječ o odraslima...

Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Dijete ne treba pitati kako mu je bilo u školi – bolje šutjeti i čekati da dijete počne govoriti samo. Djecu ne treba ni podsjećati na domaću zadaću – nek je zaborave i dobiju kaznu učitelja pa će se drugi put sami sjetiti. Ne treba si dati zadatak buđenja djece za školu nego im dati budilicu, nek se sami naviknu. Ne treba biti totalno oduševljen baš svakom peticom, to su ionako njihove ocjene. Izvanškolskih aktivnosti dovoljna je jedna – tako bar savjetuje dr. Kevin Leman, nagrađivani obiteljski psiholog, a on valjda zna...

www.monitor.hr/vijesti/dijete-ne-treba-pitati-za-zadacu..., 11. rujna 2016.

AKTUALNO

• 10. tjedan cjeloživotnog učenja – Provježbaj mozak!

Zašto je važno učiti

Važnost i vrijednosti ovakvih manifestacija ogleda se u tome što razvijaju ono što je teško razviti, a to je kultura učenja, rekao je ministar obrazovanja, znanosti i sporta Predrag Šustar, otvarajući 10. jubilarni Tjedan cjeloživotnog obrazovanja, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović...

• Ravnateljsko motrište

Zelena oaza znanja nadomak velegrada

Ravnatelj je taj koji sve te kotačiće na neki način treba držati na kupu, ulagati u njih, poticati ih i dati im podršku, jer bez te, krovne i jasne podrške, vrlo je vjerojatno da bi štošta zaškripjelo u tom osjetljivom i vrlo živom procesu učenja i rasta... Piše Branka Smolković Cerovski, ravnateljica OŠ Stjepana Bencekovića, Zagreb

• Hrvatsko andragoško društvo: 7. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih

Komu treba obrazovanje odraslih?

U organizaciji Hrvatskog andragoškog društva i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih od 26. do 28. rujna u Zagrebu i Vodicama održana je 7. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih pod znakovitim nazivom „Komu treba obrazovanje odraslih?”. Konferencija je započela s radom odmah nakon svečanog otvaranja 10. Tjedna cjeloživotnog učenja kao jedan od važnijih stručnih skupova organiziranih u sklopu sada već tradicionalne manifestacije posvećene poticanju svih naraštaja – od mladih do osoba treće životne dobi – na različite oblike učenja. Prvi radni dio konferencije održan je u prostorima Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: DV Trešnjevka, Zagreb

Vrsni programi namijenjeni darovitima

U vrtićima se sve više prepoznaje važnost jačanja djetetovih kompetencija koje podržavaju aktivan pristup vlastitom razvoju, podržavaju razvoj djeteta kao autonomnog bića koje sve više preuzima odgovornost za vlastite izbore…

• Nezavisni sindikat znanosti i viskog obrazovanja

Kolaps sustava zapošljavanja mladih znanstvenika!?

Predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na prošlotjednoj su konferenciji za medije upozorili na gorući problem oko 170 doktoranada Hrvatske zaklade za znanost, kojima se zbog nedostatka adekvatne zakonske regulacije u siječnju 2017. spremaju prekidi ugovora o radu…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: III. gimnazija, Osijek

Svestranošću do velikih rezultata

Sam Oskar znanja kao takav ne znači mnogo. Više znači iskustvo odlaska na državno ili međunarodno natjecanje, govori nam Tea Arvaj, učenica trećeg razreda osječke III. gimnazije, koja je Oskara dobila za postignute uspjehe u matematici, biologiji i informatici. Njezina mentorica i profesorica Astra Škorjanc u odgovoru na to koliko njoj znači Oskar ističe: «Kao mentorica i Teina razrednica iznimno sam ponosna na njezine uspjehe u svim područjima kojima se bavi. Oskar znanja koji se dodjeljuje mentoru priznanje je za naš trud i zalaganje u radu s darovitim učenicima»...

• HAZU

Sporazum o suradnji s Kineskom akademijom društvenih znanosti

Suradnja će obuhvatiti organizaciju zajedničkih znanstvenih konferencija, simpozija i savjetovanja o temama od zajedničkog interesa, uzajamnu akademsku razmjenu znanstvenika i stručnjaka te zajednička istraživanja i publikacije....

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Iz dnevnika školskog psihologa: Sitne dječje krađe

„Zatucite” ih dok su još male

S prvim dječjim krađama treba biti vrlo oprezan. Ne treba ih omalovažiti. Reakcija odraslih mora biti oštra, da dijete shvati da je to nešto loše i da se ne smije ponavljati, ali ne smije biti ni preoštra i zastrašujuća, jer će jedno popravljati, a drugo pokvariti. Loše je za onoga komu se uzima, a još gore za onoga tko je uzeo. Zbog grižnje savjesti... No postoji li uopće „grižnja savjesti”?! Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja, savjetnica, Split

• Portreti zaslužnih učitelja: Jarmila Naranđa – prigodom odlaska u mirovinu

Učiteljica iznimne stvaralačke energije

Učiteljski i stvaralački put likovne pedagoginje, defektologinje, inovatorice, učiteljice savjetnice Jarmila Naranđa ostavio je duboki trag u svim područjima odgojno-obrazovnoga rada – u razrednoj nastavi, u radu s djecom s posebnim potrebama, u produženom stručnom postupku, u predmetnoj nastavi kao učiteljica likovne kulture, prirode i matematike. U svim tim područjima ova samozatajna učiteljica uz svoje ljudske kvalitete, dokazala je veličinu svoga stručnog rada, jer je u djece s kojom je radila uspjela potaknuti poseban interes i ljubav za likovno izražavanje, što uostalom potvrđuju i brojna priznanja... Piše Mira Žerjav, voditeljica ŽSV-a učitelja likovne kulture, Međimurske županije

• Hotelijersko-turistička škola, Zagreb: Projekt «Heureka»

Osposobljavanje za životne i radne izazove

Projektom Heureka nastoji se pridonijeti kvaliteti procesa učenja upravo združivanjem teorijskih znanja i na njima temeljenih primijenjenih vještina, koje omogućuju samostalan i odgovoran pristup različitim životnim i radnim situacijama. Posebna vrijednost projekta sastoji se u činjenici da će se inovativnim pristupom učenju, kroz interdisciplinarno povezane nastavne sadržaje, pridonijeti kvaliteti obrazovnih ishoda učenika strukovnih gimnazija... Piše mr. sc. Marija Rašan-Križanac, ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu

SVIJET

• SAD: Treba li stvoriti univerzalni sustav ranog obrazovanja

Potreba za korjenitom promjenom

Ideja je da mališani zajedno provode vrijeme u igri, druženju i učenju, što donekle ulijeva nadu u građenje boljeg i harmoničnijeg odnosa među ljudima, koji njeguje različitost. Na tome se zasniva „princip jednakosti”, po kojem svi, bez obzira na financijsku situaciju, uživaju istu vrstu podrške i pomoći države, kako bi se postigao krajnji cilj – stvaranje društva obrazovanih pojedinaca... Prema VOA News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Tko zamjenjuje ravnatelja kad je odsutan i koje su mu ovlasti / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Pravo učitelja predmetne nastave na dodatak na plaću za rad u kombiniranom razrednom odjelu / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Poreč: TUŠ Antona Štifanića | Aktivnosti Art&choka festival

• Donja Voća: OŠ Andrije Kačića Miošića | Dan branitelja Varaždinske županije

• Sveti Ivan Žabno: OŠ Grigor Vitez | Održani Dani Zvonimira Baloga

• Zagreb, Osijek, Split: Tjedan filantropije u Hrvatskoj

MEDIJI

• WEB | Inovativna obilježja Škole 2.0 webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice

• KAZALIŠTE | Najave novih premijera Gradskog kazališta Trešnja, Zagreb

• KNJIGE | Petra Pejić Papak i Sabina Vidulin, Izvannastavne aktivnosti u suvremenoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Demokratizacija škole - temelj naše prosvjetne politike / Marin Franičević, 1945.
[…]Demokratizacija škole zavisi od uspješnog rješenja dvaju osnovnih zadataka, sistematskog odgoja sve djece, dakle, omogućavanja pristupa u školu i najširim slojevima radničke i seljačke djece i stvaranja škole, koja bi po svom sistemu, programu, građi i duhu bila zaista narodna. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma i Školskih novina

Zablude - crtice iz učiteljskog života / Aleksandar Čvarak (1928.; ulomci)

REPORTAŽA | 90 GODINA OSNOVNE ŠKOLE ŠEMOVEC

Sve što žele, djeca i nauče - ali za život, ne za ocjenu

Jedna su od rijetkih škola koja je uvela rano učenje informatike od prvog razreda. Zahvaljujući Općini Trnovec Bartolovečki, već i prvašići mogu učiti informatiku kao izvannastavnu aktivnosti, pa onda ne trebaju čuditi ni jako dobri rezultati na informatičkim natjecanjima u kasnijoj dobi… Piše Branko Nađ

Moja košarica:

0 kom
0 kn