Broj 5 / 07.02.2012

MEĐU NAMA

Zima, zima, e pa šta je!

Tridesetak centimetara snijega u Metkoviću ili petnaestak na splitskoj rivi nisu uobičajena i svakodnevna pojava, no čini se da ne bi trebali biti niti razlog za silnu jadikovku i drastične poteze lokalne samoprave koja odmah proglašava elementarnu nepogodu, gotovo katastrofu, pa zatvara ne samo vrtiće i škole zbog nesnosno niskih temepratura koje su pale za stupanj ili dva ispod ništice, nego paraliziraju i cijele gradove time što proglašavaju nekakve neradne snježne dane.… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Unatoč osudama i vječitim dvojbama je li glavni problem lijenost učenika ili preopširno školsko gradivo, privatne instrukcije među školarcima poprimaju zabrinjavajuće razmjere. Prema najnovijem istraživanju koje je proveo EduCentar, čak 78 posto učenika ide na instrukcije. […]

Ono što bi mjerodavne moglo zabrinuti je podatak da svega šest posto učenika ima organiziranu dodatnu nastavu u školi. Da je školski sustav glavni krivac za instrukcije, navodi 40 posto učenika – 24 posto onih koji su i sami polazili instrukcije i 16 posto onih kojima nisu bile potrebne.

Čak 80 posto učenika na instrukcijama, četvrtina osnovci / Mirela Lilek

Vjesnik. hr (http://www.vjesnik.hr), 6. veljače 2012.

AKTUALNO

• Smib obilježio 42 godine postojanja

Izložba u prolazu kao rođendanski dar

Smib je poučno-zabavni list za djecu primjeren iskustvu i mogućnostima djece u dobi od šest do deset godina. Nastao je na tradicijama Smilja, najdugovječnijega hrvatskog dječjeg časopisa, i Bosiljka, prvog hrvatskog dječjeg časopisa…

• Hrvatski jezik i nova vlast

Europski identitet hrvatskog jezika rješava nacionalne nesporazume?

Hrvatski jezik ima  status službenoga jezika u Hrvatskoj, a uskoro će biti i jedan od službenih jezika Europske unije. Od nove vlasti u Hrvatskoj očekuje se da ga za te funkcije što bolje osposobi uređenjem i zaštitom standardnog hrvatskog jezika...

• Predstavljamo: Srednjoškolski đački dom Osijek

Važna stanica u životu svake djevojke

To su zahtjevne godine, uzrast u kojem se rađaju novi osjećaji, spoznaje vlastiti i tuđi identitet, i svakome od svojih odgajateljica i suradnica savjetujem neka što više vremena provedu u izravnom kontaktu i razgovoru s učenicama. Vjerujem da u tome leži pravi put i zato kod nas nema većih problema, zaključuje ravnateljica Mirjana Režić…

• Mladi znanstvenci - dr. sc Marko Špikić, docent na Odsjeku za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet u Zagrebu

Studiranja se dramatično promijenilo

Zaštita kulturne baštine u razvijenom svijetu nešto je čemu se daje prioritet. Nažalost, kod nas se o bogatom nasljeđu i baštini više govori nego što se i ulaže u njegovu zaštitu. S povjesničarom umjetnosti i predavačem na Filozofskom fakultetu Markom Špikićem, čije je uže područje djelovanja povijest arhitektonskoga konzerviranja u Europi od renesanse do danas, razgovaramo o tome kakva je situacija u Hrvatskoj na tom području općenito, a ne samo za razdoblje renesanse te o studiranju i pedagoškom radu sa studentima…

• Predškolski odgoj - Djeca i laži

Djeca lažu nesvjesno

Dječje laganje pojavljuje se ponekad već oko treće godine života. Ono je vrlo često proizvod kombinacije razvoja misaonih procesa odnosno ukupnog psihofizičkog razvoja djeteta, a posebice razvoja mašte. Ako roditelji ili odgojitelji ne uoče sklonost  djeteta laganju na vrijeme i ne shvate uzrok, sposobnost se razvija i širi te postaje uobičajeni način odnosno strategija ponašanja osobe…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Učenici istražuju - Odgoj u sustavu obrazovanja (1)

Roditelji, učitelji i skrbnici na istom zadatku

Pretraživši povijesne izvore, uglavnom arhiv svoje Prve sušačke hrvatske gimnazije te arhiv Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu, riječki su učenici istražili odredbe nekadašnjih disciplinskih pravilnika  o ponašanju učenika u školi i izvan škole te nekadašnji odgoj pokušali usporediti s odgojem današnje generacije... Pišu Alojzije Lacković i Dragana Marušić, učenici Prve sušačke hrvatske gimnazije, Rijeka; mentor Ratko Dušević, prof.

• Projekt „Škole za Afriku” u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića u Rijeci

Humanost i kreativnost na djelu

Poput većine škola, i Ekonomska škole Mije Mirkovića tradicionalno kraj I. polugodišta obilježava prigodnim programom, a ove godine je održan humanitarni koncert za djecu Afrike. U pripremi i osmišljavanju glazbeno-plesnih točaka sudjelovale su profesorice Kornelija Tonsa, Marijana Prpić, Nela Terihaj, Ines Šoda i Tanja Knežević Pecotić... Pišu Melita Perić, prof. psiholog i Zorica Janković, prof. rehabilitator

• Kako razgovaramo u našim školama? (21)

Uspješno slušanje učenika

Slušati učenike mnoge je teže, ali i važnije nego im samo govoriti! Uvažavanje učenici lakše čuju i osjete nego vide! Treba ih slušati cijelim bićem. Svoje potrebe, interese i želje stavljamo privremeno u drugi plan. Pokazujemo interes za učenika i što govori, ne upadamo mu u riječ. Ne želimo učenicima vladati, samo ih podučavati i mijenjati. Dopuštamo da izraze svoja mišljenja i uvjerenja... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• U potrazi za suvremenom školom – Obrazovni standardi

Didaktičke teorije vrjednovanja

Vrjednovanje odgojno-obrazovnoga sustava zahtijeva najvišu stručnu kompetenciju sudionika koji se uključuju u projekte vrjednovanja. S obzirom na to da se istraživanja odgojno-obrazovnih sustava smještaju u različite kontekste (društveni, gospodarski, znanstveni, politički, kulturni), istraživači moraju pripadati različitim znanstvenim disciplinama i djelovati u interdisciplinarnim timovima... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar književnog odgoja i obrazovanja

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Osnovna škola Bartola Kašića iz Rodoča

Najbolji i bez dvorane

Ovdašnje su škole čak i u prijeratnom sustavu osvajale vodeća mjesta na ondašnjim republičkim natjecanjima. Taj duh još živi, a uz stručnu pomoć učenici to pokazuju… Prema Dnevni list priredio Ivica Buljan

• VELIKA BRITANIJA | Savjeti Roberta Eastawaya

Kako unijeti kreativnost u sate matematike

Mnogo se toga s godinama promijenilo na satima matematike. Danas su gotovo nezamislive lekcije poput onih koje ja pamtim. Nastavnik bi ušao u učionicu, zatražio od nas da otvorimo udžbenike i riješimo sve zadatke na 78. stranici, a onda nam nakon 40 minuta šutnje rekao da mu predamo svoje vježbenice… Prema Guardian Professional priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kako poučavati učenike strategijama učenja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvješće o samovrjednovanju u osnovnim školama (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zaštita sadržaja na internetskoj stranici škole / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Kamenica | Reci NE i napravi pravi potez

• Našice | Nastupi ritmičke skupine

• Nova Gradiška | Mladi poduzetnici

• Dvor | Pjesnički sat      

MEDIJI           

• WEB | Hrčak u službi dostupnosti znanstvenih teorija i spoznaja (http://hrcak.srce.hr)

• KAZALIŠTE | Stanari izgubljenog doma, Glumačka družina Histron Zagreb, 2012.

• GLAZBA | Vatrena mladost opravdala povjerenje

• KNJIGE | Podgorač - crtice iz povijesti mjesta, škole i župe / Tomo Huzjak, 2011.

• ČASOPISI | Meridijani, Drvo znanja, ABC tehnike

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Učba

Učiti znači priobćiti komu ono, što znamo. Ako takovo priobćivanje biva po stanovitih načelih, ustanovah i pravilih te se pazi na izbor i red u njem, tada obučavanje uzimlje na se kroj sustavni i postaje naukom – učbom; ova pako s theoretičnoga polja na praktično prenešena zove se obuka. Učba ili znanost obučavanja jest po tom nauk o načelih i pravilih sustavno uredjenih, polag kojih priobćujemo komu potrebito znanje. Učba je teoretična, kako se uzme po sadèržaju i stečenom znanju subjectivnom, a obuka je praktična uporaba učbe u učilištu; zatim je učba obćenita i posebna, u koliko se tiče učevnih predmetah u obće, ili posebnih načinah i vèrstah kod pojedinih učevnih predmetah...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Škole i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Učiteljev vanškolski rad (1928.) / Josip Kirin

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ ANTUNA MIHANOVIĆA, OSIJEK

Znanje mora postati bitno, a ne puka ocjena!

Bili smo uključeni u eksperimentalno provođenje HNOS-a, od čega smo samo profitirali. Kompletirali smo stručni tim, vrhunski opremili školu, naši su se učitelji kroz taj projekt više povezali. Dobili su HNOS-om više slobode, mogli su biti kreativniji. Naravno, taj sustav rada zahtijeva više planiranja, što možda ne odgovara svakome, objašnjava ravnatelj Josip Mandurić… Piše Branko Nađ