Knjiga Mirjane Kasapović „Zbogom postjugoslavenstvu! Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva“, predstavljena je u petak, 12. travnja, u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu u nazočnosti mnogobrojnih uzvanika, . O toj uzbudljivoj, popularno napisanoj i znanstveno utemeljenoj studiji, u kojoj se Jugoslavija naziva „najneuspješnijom europskom državom 20. stoljeća”, govorili su Dražen Budiša, urednik dr. sc. Deniver Vukelić, izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, novinar Gordan Malić te predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul. Svečanost je vodila Zrinka Turalija, a izabrane ulomke iz djela čitao je glumac Vedran Mlikota.

Sažetak o netočnim postavkama i negativnim posljedicama

Prema riječima Dražena Budiše, istaknutog studentskog vođe iz vremena Hrvatskog proljeća i političara, knjiga dr. sc. Kasapović razorna je i argumentirana kritika povijesnog revizionizma u interpretacijama jugoslavenske države i komunističkog režima u staroj jugoslavenskoj historiografiji i u novim, tzv. postjugoslavenskim studijama. Navevši da se „Hrvatsku napada, difamira i sramoti na najgrublji mogući način, a hrvatska država proglašava fašistoidnom tvorenom, promašenim projektom i tome slično“, Budiša je zaključio da će knjiga Mirjane Kasapović biti značajan doprinos demitologizaciji Jugoslavije i njenoga sustava, da će pridonijeti kritici jugoslavenskog komunističkog revizionizma, koje nema a koji traje u historiografiji bivše države, ali također i u historiografskim naracijama mnogih tobože znanstvenih rasprava i u Republici Hrvatskoj.

Urednik knjige dr. sc. Deniver Vukelić prenio je pozdrave autorice Kasapović te istaknuo da je „Zbogom postjugoslavenstvu!“ prva knjiga objavljena u novoj biblioteci Školske knjige pod nazivom Okomice, a cilj joj je pridonijeti teorijskim, ali i političkim raspravama o povijesnome revizionizmu u Hrvatskoj imajući na umu prirodu jugoslavenskoga komunističkog režima i države (1945. – 1992.).

Pročelnik Odjela za povijest na Sveučilištu u Zadru izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja smatra da je knjiga Zbogom postjugoslavenstvu! svojevrsni vademekum, obvezatan priručnik bez kojega će biti teško uvidjeti duboka značenja svih navedenih pojmova, napose jugoslavenstva i postjugoslavenstva. Primijetivši da je knjiga s takvom tematikom desetljećima okasnila, dr. Begonja je zaključio da je riječ o štivu koje nam je danas nužno, u kojemu je autorica na jednome mjestu sažela mnogobrojna istraživanja i promišljanja te jasno upozorila na nedostatke, netočne postavke i negativne posljedice navedenih pojmova za mnogobrojne procese u hrvatskom društvu, izjavio je izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja.

Deideologizirani pogled

„Nova knjiga Mirjane Kasapović napisana je kao znanstvena studija, a čita se kao uzbudljivi feature story, rekao je novinar i urednik Gordan Malić, osvrnuvši se na obilježje komunističkog sistema, koji je htio stvoriti novog čovjeka s novim identitetom, bez prošlosti, bez prava nasljedstva i sa zajedničkom sadašnjošću i zajedničkom budućnošću što je moguće samo i jedino u raju ili u paklu. Navevši da je pogled na Jugoslaviju, pogotovo u fazi raspadanja, za jedne bio raj na zemlji, doživljen kao vrijeme novih sloboda, novih medija, novoga vala; a za druge je i dalje to bio pakao, postavivši pitanje kako ga gledamo danas. „Ja mislim da je Mirjana dokazala da ga je moguće gledati jedino bez odsustva, emotivno, dakle potpuno deideologizirano. Ja sam siguran da će zbog toga biti svejedno proglašena za revizionisticu, jer je revidirala sve, i Jugoslaviju, i društveni i politički poredak, revidirala je historiografiju koja je vladala u Jugoslaviji i nakon nje. Na kraju je revidirala i samo postjugoslavenstvo“, rekao je Malić, ocijenivši da je autorica otvorila cijeli niz pitanja na fenomenalno zanimljiv, čitljiv i upućen način. Njena knjiga je čitljiva u dahu, ali postoji i druga knjiga, a to su fusnote, kojih ima preko stotinu koje su jednako zanimljive i atraktivne, polemične, ali kraće i ubojite. Knjiga koja ima popis literature od 40 stranica, a koja nije dosadna zaslužuje da je odmah kupite, zaključio je Malić.

Postament svijest o sebi i samosvijesti naroda

„Hrvatska nije izišla iz socijalizma. Mentalno smo na poziciji onih ljudi koji su prihvatili, kao što smo u ratu prihvatili smrt, tako smo prihvatili socijalizam da je on duhovno ozračje“, rekao je dr. Ante Žužul, glavni inicijator nastanka novoobjavljene knjige, prisjetivši se zbivanja na Hrvatskom sveučilištu u vrijeme Hrvatskog proljeća i govora Dražena Budiše, koji je tada na temelju primjera Seneke kritizirao Tita. Sve što smo danas čuli, a mi nismo otvorili grobove, mi ne želimo primiti kosti Hrvata, hrvatska država ne želi primiti kosti naših ljudi koji se nalaze u Sloveniji, u tamošnjim šumama. Mi ne želimo staviti svijeću na grobišta, mi kao država nismo u stanju napraviti jedan kamen, nismo u stanju napraviti jedan znamen. Mi smo mentalno u socijalizmu, u postsocijalizmu koji možda ne može proći. To je glagol trpni, durativni oblik. To traje u dušama ljudi. Duboko sam uvjeren da je ova knjiga postament koja će izazvati ozbiljne mlade povjesničare, napomenuo je.

„Ova knjiga može biti postament da se povijesno, znanstveno i ljudski priđe na jedan novi način tome“, rekao je dr. Žužul prisjetivši se svoje diskusije s Mirjanom Kasapović, kada je radila pogovor za knjigu Simona Pereza i pozivala se na domaću literaturu, kada je on kazao kako većinu hrvatske povijesne literature ne priznaje jer je determinirana, jer je željela baciti, skriti grobove, i istinu i činjenice.

Osvrnuvši se na neke okolnosti rada Komisije za žrtve rata i poraća u Sloveniji i svjedočanstva pojedinaca koji su otkrivali tajne skrivenih hrvatskih grobišta u Sloveniji, dr. Žužul je zaželio da ta knjiga postane postament koji će otvoriti priliku svima onima koji mogu misliti, govoriti, raditi, projektirati i razmišljati, da se radi svijest o sebi i samosvijest naroda koji zna da je ima. „Prošlost- kakva je bila, ne trebamo se vraćati nazad, ali nemamo razloga da nemamo vremena graditi budućnost slobodnih ljudi koji su spremni vidjeti istinu“, zaključio je dr. Žužul.

Neočekivano velik broj čitatelja

Studija dr. sc. Mirjane Kasapović proširena je i razrađena verzija istoimena članka koji je objavljen sredinom svibnja 2023. na mrežnoj stranici „Anala Hrvatskoga politološkog društva” na kojoj je iznenađujuće brzo privukao neočekivano velik broj čitatelja. Ubrzo nakon objavljivanja u tom znanstvenom časopisu članak su prenijeli mnogi tiskani i elektronički mediji. Izazvao je mnogo različitih rasprava, pa i političkih napada i vrijeđanja u javnosti. Ta nagrađivana politologinja i prevoditeljica, autorica mnogih knjiga i više od stotine znanstvenih članaka, tada nije smatrala svrhovitim reagirati na kritike, ali je na prijedlog dr. sc. Ante Žužula, predsjednika Upravnog odbora Školske knjige, odlučila napisati studiju u kojoj je proširila svoja znanstvena stajališta.

Knjiga na 248 stranica donosi uz autoričin predgovor, četiri poglavlja: „Što je bila Jugoslavija?“, „Što su 'postjugoslavenske države'?“, „Što su 'postjugoslavenske studije'?“ te „Znanstvenost 'postjugoslavenskih studija'“.

O AUTORICI

Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotine znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama. Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (2005.) i Politički sustav i politika Izraela (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske. Povjesničari i stručna javnost ocijenili su njezinu monografiju Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – Rat, država i demokracija (2020.), koju je objavila Školska knjiga, kao iznimno vrijedno djelo za razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom više od tri desetljeća.Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politoloških biblioteka „Politička misao” i „Političke analize” te časopisa „Anali Hrvatskog politološkog društva” i „Političke analize”. Članica je Hrvatskoga politološkog društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.