Mladi su spremni volontirati, donirati i uključivati se u građanske inicijative, no dosljedno iskazuju nisko povjerenje u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu i pravosuđe pokazuju rezultati istraživanja Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti, koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u razinu i strukturu političke kompetencije učenika i učenica završnih razreda srednjih škola - njihovo političko znanje, politički angažman, vrijednosti i stavove te način informiranja i učenja o društvenim i političkim temama u školi. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1285 učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj. Uzorak je reprezentativan s obzirom na regionalnu pripadnost i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni programi). Riječ je o četvrtom valu istraživanja koje se provodi od školske godine 2009./2010. (1. val, 2010.; 2. val, 2015.; 3. val, 2021.), ovoga puta u suradnji istraživača s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci. Projekt vodi dr. sc. Nikola Baketa, a financiran je sredstvima NextGenerationEU Europske komisije u sklopu Programskog ugovora IDIZ-a.

Na ukupno 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu Republike Hrvatske i aktualnoj političkoj informiranosti, učenici u prosjeku točno odgovaraju na osam pitanja, a svega sedam učenika u cijelom uzorku odgovorilo je na sva pitanja točno. Najmanji udio učenika je točno prepoznao da centri za socijalnu skrb ne pripadaju organizacijama civilnog društva (10,5% točnih odgovora) te koji akteri mogu mijenjati Ustav (13,7% točnih odgovora), dok više od 90% učenika zna koja stranka trenutačno ima vladajuću većinu u Saboru.

Povjerenje u institucije ostaje nisko: jedina institucija kojoj vjeruje većina učenika jest vojska. Na začelju ljestvice povjerenja nalaze se političke stranke, društvene mreže, Hrvatski sabor, pravosuđe i Vlada RH — to su institucije kojima ne vjeruje između 32% i 42% učenika, a vjeruje im tek 8% do 25%, dok su ostali neopredijeljeni. Među političkim institucijama najviše se vjeruje Predsjedniku Republike, dok institucije Europske unije uživaju više povjerenja od nacionalne Vlade i Sabora.

„Ukupno političko znanje učenika i dalje je razmjerno nisko — u prosjeku točno odgovaraju na manje od polovice od 19 pitanja. Više od samog znanja zabrinjava nizak interes za politiku i niska politička samoefikasnost, odnosno uvjerenje dijela mladih da njihovo djelovanje ništa ne mijenja. Istovremeno, mladi nisu distancirani od svoje okoline, spremni su volontirati, donirati i potpisivati peticije, dok prema formalnim političkim kanalima, poput članstva u stranci, iskazuju izrazitu rezerviranost", pojasnio je dr. sc. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Među trima aktualnim društvenim pitanjima, najizrazitiji je stav učenika prema spuštanju dobi za glasanje: dvije trećine (66,4%) protivi se pravu glasa sa 16 godina, a podržava ga tek 11,5% učenika — upravo generacije koju bi ta promjena izravno zahvatila. Uvođenje obveznog vojnog roka podržava 44,6% učenika, a protivi mu se 29%. Zabranu pristupa društvenim mrežama osobama mlađima od 15 godina podržava 42,5% sudionika, a protivi joj se 30%.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, stavovi učenika pretežno su egalitarni, no manjina zadržava tradicionalne poglede: petina učenika smatra da bi se žene trebale primarno posvetiti kućanstvu i djeci, a trećina da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, a ne za tehniku i informatiku.

Učenici također u prosjeku prihvaćaju multikulturalnost hrvatskog društva. Više od polovice njih smatra da etnički Hrvati ne bi trebali imati veća prava od ostalih stanovnika Hrvatske, a preko tri četvrtine može zamisliti prijateljski odnos s osobom druge rase, vjere ili nacionalnosti.

Među razmatranim socio-političkim stavovima, učenici su najkritičniji u pogledu stava prema osobama homoseksualne orijentacije. Značajan postotak njih smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti te se protivi realizaciji nekih prava osoba homoseksualne orijentacije, kao što su javno iskazivanje seksualnog opredjeljenja, javni istupi, rad s djecom i dr. Više od trećine učenika smatra da bi se osjećalo nelagodno u društvu osobe homoseksualne orijentacije i navode da im nije svejedno koje su seksualne orijentacije njihovi prijatelji, a gotovo 30% bi prestalo na društvenim mrežama pratiti poznatu osobu koja bi se javno izjasnila o svojoj homoseksualnoj orijentaciji.

„Kompetencije mladih za život u demokratskom društvu ogledaju se i u njihovim stavovima prema manjinskim i deprivilegiranim društvenim skupinama. Podaci pokazuju da su učenici u prosjeku skloni podržati ustavnu vrijednost ravnopravnosti spolova, pa i multikulturalnost i prava etničkih manjina u Republici Hrvatskoj. Međutim, ako se isti promotre u komparativnoj perspektivi, vidljivo je da su prije 5 ili 10 godina ovakvi stavovi bili prisutniji kod većeg udjela maturanata nego je to danas. Posebno zabrinjavaju prevladavajući trendovi diskriminacije i stigmatizacije seksualnih manjina.“, istaknula je dr. sc. Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Vrsta srednjoškolskog programa koji učenici pohađaju i dalje je ključan čimbenik za razumijevanje razlika u političkom znanju, angažmanu i vrijednostima mladih. Gimnazijalci u pravilu ostvaruju bolje rezultate od učenika strukovnih programa, osobito trogodišnjih, na gotovo svim ispitivanim dimenzijama — od znanja i samoefikasnosti do tolerancije i povjerenja u institucije. Slična, iako nešto slabija, povezanost postoji i s obrazovanjem roditelja.

„Nalazi pokazuju da je politička kompetencija usko povezana s obrazovnim i obiteljskim resursima kojima učenici raspolažu. To otvara pitanje jednakih mogućnosti za njezin razvoj i naglašava važnost škole kao prostora u kojem se postojeće razlike mogu ublažiti.", zaključili su istraživači.