U organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 22. do 28. travnja održani su sedmi Dani medijske pismenosti. Ove su godine u fokusu bili razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine.

Rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos pokazuju koliko je važno omogućiti prilike za obrazovanje i razvoj vještina iz područja medijske pismenosti. Naime, 65 posto ispitanih smatra da medijska pismenost treba biti znatnije uključena u školske kurikulume, 43,6 posto mladih (16 – 25 godina) imalo je priliku učiti o medijima, a jedan je od nalaza i da mlade najviše zabrinjava utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, internetsko nasilje (primjerice cyberbullying, govor mržnje i neprimjereni komentari) te seksualizirani sadržaji. Najčešći izvori informiranja o aktualnim temama u općoj su populaciji internetski portali i televizija, a kod publike od 16 do 25 godina internetski portali i utjecajne osobe odnosno influenceri.

‒ Kako bi se osiguralo da se svi učenici u Hrvatskoj osnaže za suočavanje s izazovima koje donosi digitalna era, važno je nastaviti s ulaganjem u edukaciju o medijskoj pismenosti. I ove smo godine uputili poziv školama za sudjelovanjem u obilježavanju 7. Dana medijske pismenosti. Uvjeren sam da će aktivnosti koji se provode u sklopu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti pridonijeti razvijanju svijesti i kritičkog razmišljanja kod sudionika ‒ rekao je tehnički ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, uz naglasak važnosti daljnje suradnje među stručnjacima i organizacijama koje se bave medijskom pismenošću.

‒ Brojne inicijative Europske komisije pomažu u stvaranju poticajnog digitalnog i medijskog okružja u kojem mladi imaju priliku razvijati svoje kritičko mišljenje, stjecati nove vještine i znanja, učiti i istraživati. I to sve na siguran način. U tom kontekstu izdvajam Uredbu o digitalnim uslugama, s čvrstim pravilima za digitalne platforme u borbi protiv nezakonitog sadržaja, cyberbullying i drugih negativnih pojava u online svijetu. Tu je i poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji potpisuju čak 43 velike online platforme ‒ istaknula je voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević.

Bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, dodavši:

‒ Znamo da su dobro informirani građani temelj zdrave demokracije. A živimo u svijetu u kojem je u izobilju informacija sve teže pronaći vjerodostojnu informaciju, u svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi brojnim dezinformacijama i manipulacijama i u kojem su mladima sad već gotovo jedini izvor informacija internet i influenceri. Stoga je sasvim jasno da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija. Da bismo hrvatskim građanima omogućili da steknu ta danas esencijalna znanja, potrebno je snažnije integrirati medijsku pismenost u škole i početi s medijskim obrazovanjem još u vrtićima.

Na konferenciji za medije sudjelovali su i mladi novinari školskog lista „Čarobna frula” OŠ Jure Kaštelana iz Zagreba i njihova mentorica Sanja Miloloža. Učenici su u posljednjem izdanju svog školskog časopisa obradili temu umjetne inteligencije. (R. I.)