Književni je tekst danas sve prisutniji u udžbenicima za učenje stranih jezika, i to od najniže razine poznavanja jezika. Njegova je upotreba u nastavi stranog jezika jako važna jer se u književnom tekstu upoznajemo s kulturom, načinima mišljenja, vrijednostima nekoga drugoga društva. „Književnost služi ne samo da informira o životu, nego da i promijeni život” (Giasson, 2000.). Također, književni je tekst autentični materijal u kojem se isprepleću različiti registri jezika, omogućava istovremeno obogaćivanje međukulturnih znanja u učenika s jedne strane i stjecanje lingvističkih kompetencija s druge strane. Ključne vrijednosti dječje literature i literature općenito jesu užitak, estetika, razumijevanje, mašta, informacija i znanje, shvaćanje i jezik. Književni tekst hrani kreativne procese potičući i razvijajući maštu, daje nove uvide i informacije o svijetu oko nas, propituje stavove i koncepte. Na taj način proširuje vidike i poboljšava sposobnost čitatelja da pretoči maštu u riječi (Kelly 1996).

Basna u nastavi

Kao i bilo koji drugi književni tekst, basna je autentičan dokument, iznimno formativan jer osim što pomaže učenicima u usvajanju jezika, razvija i kritičko razmišljanje i kulturnu svijest. Zahvaljujući takvom dokumentu, učenici su potaknuti na razmišljanje o ljudskim karakterima, društvu, odnosima u društvu. Osim toga, basna predstavlja jako motivirajući sadržaj. Učenici su već čitali basne na materinskom jeziku (Cvrčak i mrav, Gavran i lisica, Lisica i roda, Lav i miš), poznaju priču, pa se lakše prepuštaju književnom tekstu na stranom jeziku. Također je motivirajuća činjenica da se u nastavi stranoga jezika mogu koristiti i adaptirane verzije basni pa ih možemo uvesti i na nižim razinama poznavanja jezika i napraviti prema tom kriteriju različite aktivnosti (Pendax, 1998.).

Upotreba basni u učenju, pa tako i u poučavanju stranih jezika uvriježena je praksa zbog niza prednosti koje basne kao alat u nastavi nude. Ti kratki tekstovi, osim što šalju poruke o kojima se može promišljati i raspravljati, također uvode novi vokabular, mogu poboljšati razumijevanje teksta i potaknuti kreativnost učenika i nastavnika. Poruke basni potiču promišljanje o vrijednostima i stavovima pozitivnih koncepata poput dobrote, suosjećanja i marljivosti nasuprot negativnih koncepata poput prevrtljivosti, varanja, krađe i sl. Basne prema definiciji Posada i dr. (2017) spadaju u kategoriju pričanja priča koje se koriste prednostima laganoga narativnog stila koji pomaže učenicima u razumijevanju kompleksnijih koncepata u svakodnevnom životu. Primjenjive su za poučavanje od dječje dobi nadalje zbog predvidljive, jasne naracije, jednostavnih riječi i prepoznatljivih likova životinja.

Obilježja basne

Basna je kratka, jednostavna priča čiji su glavni likovi najčešće životinje koji se ponašaju kao ljudi. Može biti napisana u stihu i prozi. Basna ima dva dijela: priču, koja je ispričana pripovjednom tehnikom dijaloga, i pouku koja se nalazi uglavnom na kraju basne. Svrha je pouke poučiti i odgojiti. Likovi u basni predstavljaju određeni tip ljudi i njihov karakter. Lisica je, naprimjer, lukava, lav i vuk su snažni, mrav je vrijedan, ali i škrt, gavran je ohol i naivan, miš je slab. Obilježje je basne to da se upozori na općeljudske karakteristike, ponašanja ili odnose među ljudima i da se ti odnosi, karakteristike i ponašanja označe kao pozitivni ili negativni (Zima, 2003.).

Ključni elementi koji određuju basnu jesu simbolizam, antropomorfizam, pouka i humor:

1. simbolizam ‒ likovi u basnama predstavljaju ljude i ljudske osobine

2. antropomorfizam ‒ životinje i neživa priroda su glavni likovi u basnama i imaju ljudske osobine

3. pouka ‒ na kraju svake basne nalazi se pouka koja proistječe iz sadržaja priče

4. humor ‒ često se rabi humoristična komponenta, naročito kad se ističe sva glupost ljudske prirode.

Basna ima zabavni karakter, ima mnogo smiješnih situacija u kojima pripovjedač otkriva i neke ljudske mane kao npr. škrtost, neopreznost, umišljenost, lakomislenost. Osim zabavnoga, ima i edukativni karakter, jer, kao što smo već rekli, basna završava moralnom poukom koja govori o društvenim odnosima i poželjnom ljudskom ponašanju (Zima, 2003.). Učenici se vrlo često mogu poistovjetiti s nekim od karaktera. Također ih potiče na razmišljanje o stvarnim životnim situacijama i kako se postaviti u takvim situacijama.

Basne u nastavi stranoga jezika aktiviraju sve jezične vještine, a zbog kratkih tekstova i repetitivnih ritmova učenici mogu brže i lakše naučiti priču i zatim je reproducirati te tako uspješno usvojiti vokabular, pravilan izgovori i jezične strukture u relativno kratkome vremenu. Unatoč spomenutoj jednostavnosti, basne mogu poticati i razvijati kompleksnije kritičke i refleksivne kognitivne vještine. Od jednostavnih priča za djecu mogu postati zahtjevniji materijali za učenje i diskusiju na stranome jeziku učenika odraslije ili odrasle dobi. Njihova sofisticirana struktura čini ih višestruko primjenjivima u poučavanju stranoga jezika potičući učenike da primjećuju, analiziraju, kritički razmišljaju i procjenjuju sami o različitim životnim vrijednostima koje se pojavljuju i propituju u basnama te izraze slažu li se ili ne s poukama i porukama koje basne nose.

Aktivnosti u obradi basne u nastavi stranoga jezika

Nakon općenitog razgovora što je basna, tko su najpoznatiji autori basne, tko su likovi u basni te znaju li učenici za koju poznatu basnu, radi na uvodnom zadatku prije čitanja teksta, npr. prepoznavanje i imenovanje životinja na sličicama ili u križaljci. Zatim se prelazi na čitanje odabrane basne.

U toj prvoj fazi riječ je o globalnom razumijevanju teksta. Razmjenjuju se informacije o autoru basne. Zatim se pristupa detaljnijem razumijevanju teksta, postavljaju se pitanja o likovima koji se u basni pojavljuju, njihovim osobinama, odnosima među likovima, pokušava se ustanoviti pouka basne i objašnjava se vokabular. Radi se na sinonimima i antonimima, parafrazi. Na kraju se obrađuju gramatičke strukture u tekstu (različite vrste riječi, glagolska vremena). Pridjevi kvalificiraju pojedinu životinju, a predstavljaju simbol određene ljudske osobine. Mrav je vrijedan, lisica je lukava, lav je snažan, miš je slab. Analiza likova odvija se zapravo detektiranjem glavnih osobina likova.

Na kraju se još u tekstu pronalaze glagolska vremena koja dominiraju u basni (prezent, aorist, imperfekt), kao i stil koji dominira u basni te radi li se o narativnom stilu ili o dijalozima. Većina basni napisana je u obliku dijaloga, što omogućava nastavniku da radi izravni i neizravni govor.

Kao primjer obrade basne u nastavi stranog jezika uzet ćemo basnu Gavran i lisica prema sljedećim elementima:

• Tko su glavni likovi? Kakav je odnos među njima? ‒ Gavran je u prednosti jer sjedi na grani i ima sir u kljunu (hranu). Upravo posjedovanje hrane, materijalnoga, čini ga superiornijim u odnosu na lisicu koja se nalazi na zemlji i nema ništa za jesti.

• Koja je lisičina namjera i kako je ona provodi? – Lisica je lukava i ima dar govora kojim se zna služiti i služi se njime kao oružjem, tj. laska gavranu. Cilj joj je dočepati se hrane.

• Koja je gavranova reakcija? ‒ Nasjeo je na laskanje.

• S kojom je pticom lisica usporedila gavrana? Zašto?

• Koja je pouka ove basne? – Laskanje, uobraženost

• rad na vokabularu (sinonimi, antonimi – napraviti zadatak)

• opisati glavne likove služeći se navedenim vokabularom u prethodnoj vježbi

• razgovor: učenici se poistovjećuju s nekim od likova u basni i objašnjavaju razloge poistovjećivanja

• napisati tekst (sažetak, izmisliti vlastitu priču ili smisliti i napisati drugačiji kraj basne s novom poukom)

• pogledati neku videoverziju basne

• dramatizacija i podjela uloga, učenici u grupama glume neke od likova, ako nema dijaloga u tekstu mogu sami napisati didaskalije

• diskusija u malim grupama ili parovima o porukama basne, pozitivnim i negativnim aspektima, nakon toga izlaganje o zajedničkim zaključcima pred cijelom grupom.

Upotreba basne u nastavi stranoga jezika ima brojne prednosti. Zbog svoje kratkoće i jednostavnosti vrlo je pogodna u nastavi stranog jezika sa svrhom razvijanja svih jezičnih kompetencija (slušanje, čitanje, govorenje i pisanje). S druge strane zbog pouke koju nose, basne su dobar alat za učenje o moralnim vrijednostima, ljudskom ponašanju, društvu općenito te za razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja. Uključivanje basne u nastavu može obogatiti iskustvo učenja i pomoći učenicima da postanu ne samo bolji govornici stranoga jezika, već i kritički mislioci i otvoreni pojedinci. Čitajući i analizirajući basne, učenici mogu naučiti više od samoga jezika – mogu naučiti o životu, vrijednostima i međusobnom razumijevanju.