Činjenica što u gimnaziji nema ni jednoga učenika koji je uključen u produženi stručni postupak i što ih je u obrtničkim školama i po nekoliko desetaka govori o tome da se ne uvažavaju posebnosti pojedinih kategorija učenika i da se o njima sudi po određenim stereotipovima. Odgoj je umijeće koje pretpostavlja intuiciju odgajatelja da procijeni kako se, kada, gdje i radi čega odgajaniku obratiti. Proturječnost u sintagmi “produženi stručni postupak” govori o tome da je institucionalizacija odgoja protivna biti odgoja... Piše Vinko Grgurev, prof., Bjelovar
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 26 / 7. 9. 2010.

Dobra, idealna učiteljica je iluzija, a recepti kako to postati ne postoje. To bi vjerojatno mogao razriješiti neki mađioničar poput Davida Copperfielda. Postoji samo stvarna učiteljica i stvarni učitelj s boljim i lošijim ponašanjem i pristupom svojim učenicima... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 26 / 7. 9. 2010.

Brojni su metodološki problemi koje zagovornici državne mature olako shvaćaju. Primjerice, ispituje li se testovima ono što bi doista trebalo ispitivati i kolika je uopće objektivnost testova znanja. Za pedagoge je državna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, izraz tradicionalnih i centraliziranih školskih sustava koji općenito naglašavaju funkciju kontrole, što je konzervativan pristup razvoju školskoga sustava. Danas je interno ili samovrjednovanje postignuća učenika i škola suvremeniji pristup... Piše prof. dr. sc. Mile Silov
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 26 / 7. 9. 2010.

Prosječna plaća u obrazovanju za lipanj iznosila je 5.309 kuna i zaostaje 106 kuna za prosječnom plaćom u državi, objavio je Hrvatski sindikat zaposlenika u školstvu Preporod. Podaci su to Državnog zavoda za statistku, prema čemu je vidljivo da plaće učitelja i nastavnika rekordno zaostaju za prosječnim plaćama u državi, istaknuo je čelnik Preporoda Željko Stipić. Govori da će u novoj školskoj godini učitelji i nastavnici sada raditi više i u težim uvjetima, a za plaće koje nikada nisu bile manje.

Osnovnu školu u malom ribarskom Novigradu kraj Zadra danas pohađa relativno malo djece. Točno 86 učenika. No, zato je ovo škola bez negativnih ocjena i neopravdanih sati. Učenici žive sa školom i za školu, paze je, jer znaju da je njihova, pa nema devastacije opreme ili okoliša. Štoviše, sami od kuće donose cvijeće i mediteransko bilje pa ga sade oko škole. A zbog malog broja učenika kolokvijalni naziv joj je “škola s više sekcija nego učenika“. Dakle, prisutni su svi segmenti moderne škole po mjeri učenika...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 26 / 7. 9. 2010.

Iz školske matematike potrebno je izbaciti nepotrebne tehnike računanja, (pre)sofisticirane zadatke, prekomplicirane jednadžbe. Na elementarnoj jednadžbi djetetu treba pokazati algoritam i način na koji se rješava, njezinu svrhovitost i interpretaciju rješenja. Zašto tjerati djecu da pokraj ove silne tehnologije olovkom rješavaju goleme jednadžbe?! Zbog toga matematika postaje omraženi predmet...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 26 / 7. 9. 2010.

Vertikala sindikata obrazovanja pozdravlja Vladin prijedlog rebalansa proračuna, točnije odluku da se ipak ne dira u plaće javnog sektora te mirovine. Zbog toga nema bojazni od štrajka niti je upitan početak školske godine, kazao je Zvonimir Laktašić, predsjednik Vertikale i Sindikata hrvatskih učitelja. Sindikalne čelnike zasmetale su medijske interpretacije o "kozmetičkom rebalansu", kao i naslovi poput "Crnog ponedjeljka" u jednim dnevnim novinama. Upozoravaju da je rješenje krize jedino u većim proračunskim prihodima, poput uvođenja poreza na banke i bogataše, što bi se moglo dogoditi već u studenome, prema obećanju koje je Sindikatima dala premijerka Jadranka Kosor.

Hrvatsko matematičko društvo treba biti glavni partner MZOŠ-u u razvoju Nacionalnog matematičkog kurikuluma, osobito u izradi predmetnih matematičkih kurikuluma te definiranju ciljeva i učeničkih postignuća za obvezne, izborne i fakultativne module. Zaključci su to 4. kongresa nastavnika matematike koji je održan u Zagrebu. Predlaže se i razvoj programa obrazovanja nastavnika matematike za primjenu NOK-a u cijeloj vertikali, ujednačavanje matematičkog nazivlja i revidiranje popisa standardnih matematičkih oznaka u osnovnoj i srednjoj školi te revitalizacija ljetne škole matematike za osnovce i srednjoškolce.