Iskustvo pokazuje da su srednjoškolci spremni za nove inicijative, a na nama je da im pružimo šansu, moderiramo aktivnosti, slušamo ih i učimo od njih. I da im budemo vjerodostojni uzori ‒ Meri Matušan
Nije malo imati 170 godina pogotovo kad je riječ o školi, a upravo je toliko 20. studenoga napunila zagrebačka Prva gimnazija koja je svoj rođendan proslavila na najljepšem mogućem mjestu, u Hrvatskom narodnom kazalištu. A sve je počelo 1854. godine kad je Gradsko poglavarstvo predložilo, a zemaljska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem odobrila osnivanje male realke, no predviđena sredstva bila su nedovoljna čak i za zapošljavanje dva učitelja pa se nadzornik Stjepan Ilijašević obratio gospodarskim subjektima, točnije komercijalnoj zakladi koja je služila za poticanje trgovine. Zaklada je osigurala novac i pokrenula školu.
Privremeni početni smještaj male realke bio je podstanarski u Grkokatoličkom sjemeništu u Ćirilometodskoj ulici. U prvi razred upisalo se sa samo 17 učenika, a već sljedeće godine u prvi su razred upisana 44 učenika i mjesta za realku više nije bilo. Zato je škola preseljena na Vrazovo šetalište, a odatle samo četiri godine kasnije u kuću na Strossmayerovu šetalištu. S vremenom je broj učenika u realki rastao, a dr. Isidor Kršnjavi, tadašnji odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu, našao je sredstva da se na početku Savske ceste, današnjem Rooseveltovu trgu, podigne velika školska zgrada koja će služiti za tri zavoda: realnu gimnaziju, višu trgovačku školu i za novoosnovanu (donjogradsku) gimnaziju, a nakon samo godinu dana novu školsku zgradu otvorio je sam Franjo Josip I.
Sedamdesete godine prošloga stoljeća zadaju udarce Prvoj gimnaziji. Tadašnji republički sekretar za prosvjetu i kulturu Stipe Šuvar promijenio je život Prve gimnazije jer su reformom obrazovanja sve gimnazije pretvorene u strukovne centre, a sam je Šuvar odlučio da se dio te prekrasne zgrade pretvori u Muzej Mimara te je Prva u ljeto 1986. godine jednostavno izbačena iz svog prostora. Useljenje u novu zgradu na Novom Zagrebu zbilo se u siječnju 1992. godine s tri generacije gimnazijskih razreda, punih šest godina od nasilnog izbacivanja iz zgrade na Rooseveltovu trgu. I tako, Prva prolazi obrazovnim vodama tijekom tri stoljeća, od 1854. godine od vremena bana Josipa Jelačića do danas uvijek ponosno i na istaknutom mjestu među gimnazijama ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj.
‒ Neposredna nastava naš je osnovni posao i bez kvalitetne neposredne nastave škola ne može imati visoki renome. Može ona imati na desetke aktivnosti i projekata, ali osnovni je uvjet kvaliteta nastave. Pokazatelji su egzaktni: od visokih ocjena koje postižu naši učenici, sjajnih rezultata na državnoj maturi, velikog interes kandidata za upis u našu gimnaziju do rezultata upisa naših maturanata na najprestižnije fakultete u državi, koji su prvi izbor naših učenika. Naravno, valja dodati i visoka postignuća na brojnim natjecanjima na kojima sudjeluju naši učenici. I ponavljam: sve to ovisi o kvaliteti nastave. Od devedesetih godina prošloga stoljeća imali smo opću gimnaziju, a u posljednjih osam godina dodali smo i prirodoslovno-matematičku odnosno vratili smo se na ono što je Prva bila prije Šuvarove reforme i ukidanja gimnazija i kad je imala oba ova programa ‒ objašnjava ravnateljica Dunja Marušić Brezetić te nastavlja:
‒ Velik je interes učenika koji se žele upisati kod nas i morali smo uvesti prijamni ispit, najprije za prirodoslovno-matematičku, a sada i za opću gimnaziju. Lanjske i ove godine upisali smo po šest razrednih odjela, četiri opća i dva prirodoslovno-matematička, a u trećem i četvrtom razredu imamo po četiri opća i jedan prirodoslovno-matematički. Uza sve uspjehe i kvalitetnu neposrednu nastavu, ni to nije ono što Prvu gimnaziju čini prepoznatljivom školom. Povrh toga kao nastavak priče dolaze svi izborni i fakultativni predmeti i programi, dijelovi školskog kurikuluma, onoga što ne propisuje ministarstvo nego onoga što škola sama kreira.
A mi smo tijekom godina uspjeli kreirati krasan sustav izbornih i fakultativnih predmeta, razrađenu i sadržajno bogatu izvanučioničku nastavu, puno projekata i izvannastavnih aktivnosti koje su sadržajno iznimno bogate i koje se provode godinama. Svakako vrijedi spomenuti 30 godina provođenja humanitarne akcije Kap dobrote. Za nju je vezan humanitarni sajam. Naravno, mnoge škole imaju sajmove, ali naš je poseban jer ga pripremamo nekoliko mjeseci. U okviru fakultativne nastave iz predmeta Poduzetništvo učenici postaju razredni menadžeri pa svaki razred predvođen menadžerom priprema svoje poduzetničke aktivnosti u okviru zadane teme ‒ od traženja donacija, pisanja pisama za potporu, organizacije sajma, formiranja ponude i cijena do predstavljanja projekta koji završava prodajom. Sajam posjećuju svi roditelji i u takvim se aktivnostima razvija i kreativnost, i poduzetnost, i humanost, a sav prikupljeni novac koji se mjeri desetcima tisuća eura ide u humanitarne svrhe, našim učenicima slabijeg imovinskog stanja.
Naš je projekt i fakultativni predmet Poduzetništvo koji smo pokrenuli prije deset godina u vrijeme kad smo europski novac mogli dobiti preko pretpristupnih fondova. Predmet je namijenjen drugom, trećem i četvrtom razredu i u njemu se svladava i teorija i praksa, postoje poduzetnički ciklusi. Trenutačno pripremamo projekt „Božić u Prvoj” koji obuhvaća niz aktivnosti koje ćemo provoditi tijekom pet radnih dana ‒ od natjecanja u izradi božićnih slastica do natjecanja u ukrašavanju kuglica.
Naši novinari vrlo su aktivni i desetak godina imamo svoju internetsku stranicu koja vrvi prilozima, vijestima, bilježenjem događaja iz dana u dan, a škola ima vidljivost i na društvenim mrežama koje mladi novinari pune svojim uratcima. Jedna smo od rijetkih gimnazija koje imaju učeničku zadrugu. Naša zadruga „Iz Prve ruke” okuplja učenike koji izrađuju ukrasne predmete, usvajaju neke pomalo zaboravljene vještine poput heklanja i oblikovanja gline. Imamo i zakladu „Akica” za pomoć učenicima slabijeg imovinskog stanja ili bez roditeljske skrbi koja je nastala kao privatna donacija i koja dodjeljuje potpore kako ti učenici slabijeg imovinskog stanja ne bi odustajali od studiranja ili da im se olakša da ne moraju raditi uz studij.
Škola uistinu živi punim plućima i školski je kalendar ispunjen različitim aktivnostima. To uvijek iznenadi naš prvaše koji dolaze iz različitih osnovnih škola, jer u bivšim školama nisu doživjeli takvo bogatstvo programa i aktivnosti koje se provode gotovo iz dana u dan i ispunjavaju školski život. Zato smo i obilježavanje 170. godišnjice škole zamislili s puno sadržaja, a ne samo uz svečanost i priredbu koja je održana u Hrvatskom narodnom kazalištu. Bili smo počašćeni što nam je HNK ustupio prostor, te i tako oplemenio našu veliku proslavu, ali su se također i naši učenici pobrinuli da pokažu svu raskoš svojih talenata i aktivnosti i da opravdaju tu čast da središnju feštu održimo upravo u nacionalnom kazalištu ‒ ponosno ističe ravnateljica te objašnjava kako gimnazija trenutačno ima 567 učenika u 22 razredna odjela, kako je škola dobro opremljena te da su i tako u relativno novoj zgradi uvjeti za rad doista dobri. Malo je sve bilo narušeno u vrijeme korone i nakon potresa, jer je Prva ugostila na tri i pol godine Gimnaziju Tituša Brezovačkog, ali, kako kaže ravnateljica, dogovarali su se, surađivali, živjeli jedni kraj drugih. I preživjeli.
‒ I sretni smo što imamo ekipiranu službu, jer problema ima sve više budući da se sve veća odgovornost prebacuje na školu. A mi smo svi tu da učenicima pomognemo ‒ kaže ravnateljica Marušić Brezetić.
O tome svjedoči i socijalna pedagoginja Željka Gregorin koja kaže kako je u Prvoj svaka školska godina posebna.
‒ Osim nekih ključnih događaja, sve ostalo je novo. Imamo Kap dobrote, pa Božićni tjedan koji je pred nama, ali svake godine osmišljavamo nove programe, projekte, izvannastavne aktivnosti i fakultativnu nastavu. No, prvo što me asocira na Prvu gimnaziju su ljudi, svi zaposlenici, ali i svi učenici. Svaka nova generacija donosi nešto novo, drukčije. Dvanaest sam u školi i zanimljivo mi je raditi s tim mladim ljudima.
Najviše sam usmjerena na preventivni rad u školi odnosno na prevenciju različitih neprimjerenih oblika ponašanja, što je u našoj školi doista rijetkost. Naime, učenici su već samim upisom i dolaskom u Prvu ipak probranija grupa, imaju bolji školski uspjeh iz osnovne škole, lijepo surađuju, oni su u školi uspješni, ali to ne znači da nemaju problema. Naime, svake godine provodimo evaluirane i provjerene programe te osmišljavamo neke nove koji su sukladni potrebama učenika, jer osluškujemo što njima treba i na što reagiraju. U vrijeme korone, silnih izolacija, online nastave dogodile su se i ne tako dobre stvari vezane za medijsku pismenost pa smo sad usmjereni na to da ih medijski opismenimo i da shvate komunikaciju u virtualnom svijetu budući da vidimo da tu imaju problema. Istina, u doba korone život im se premjestio u online okružje, u virtualni svijet i komunikacija im je od tada sve teža. A onda se na to nadovežu perfekcionizam, anksioznost, depresivnost i u te četiri posljednje godine bilježimo porast upravo takvih tegoba kod učenika. Nemamo problema s ponavljačima nego s učenicima koji su perfekcionisti, vrlo ambiciozni i previše samokritični. Čak su u tome žešći od vlastitih roditelja ne samo kad je riječ o školskom uspjehu nego i o izvannastavnim aktivnostima. Svi u stručnom timu, a u školi su još psihologinja i pedagoginja, uspijevamo nekako izgurati i rješavati probleme koji se javljaju jer nam je važno mentalno zdravlje svakog našeg učenika.
S učenicima kvalitetno komuniciramo i za njih su vrata naše službe uvijek otvorena. Mnogi učenici koji su imali neke poteškoće, koji su čak bili izloženi nekom obliku nasilja, kad dođu u Prvu kažu da su procvjetali, nađu prijatelje, ekipu, svoje mjesto u školi. Jer se u osnovnoj školi nisu imali kome obratiti, razgovarati, iznijeti svoj problem. U Prvoj se svi poznaju, učenici se druže međusobno ne samo unutar generacije nego i po vertikali, idu zajedno na izvannastavne aktivnosti, sudjeluju u projektima i tako se upoznaju, povezuju, zbliže i to ih obogaćuje.
Suvoditeljica sam i medijske grupe u školi u kojoj su naši učenici vrlo aktivni. Ne samo da pišu tekstove i objave na društvenim mrežama nego su za obilježavanje velike obljetnice škole napravili videouradak, razgovore s bivšim učenicima. Prisutni su u medijima, kreiraju sadržaje i to je kvalitetno korištenje medija na koje ih potičemo ‒ ističe Željka Gregorin.
Meri Matušan, profesorica izvrsna savjetnica tjelesne i zdravstvene kulture u školi je više od trideset godina i kaže da svjedoči put koji je Prva prošla da bi postala ovo što je danas – pojam izvrsnosti i posebne atmosfere.
‒ Od prvih dana Prva okuplja odličan nastavnički tim, koji ujedinjuje stručnost i humanost. Uz konstantno podizanje kvalitete nastave, odmah smo počeli pokretati aktivnosti i projekte. Od samih početaka gradili smo korektne međuljudske odnose, što je rezultiralo time da nam je u školi ugodno i doživljavamo je kao drugi dom. A taj se osjećaj prenio i na učenike ‒ kaže profesorica Matušan te nastavlja:
‒ Niz je činjenica koje pokazuju zašto smo posebni: u ponudi imamo dvadesetak različitih fakultativnih predmeta za koje postoji velik interes, iako za učenike nisu obvezni. Mi smo sredina koja učenicima pruža šanse za afirmaciju, posebice jednake šanse za učenike s teškoćama; niz obitelji nam je povjerio više svoje djece na školovanje, što dokazuje da smo stekli njihovo povjerenje. Ankete provedene među učenicima i roditeljima pokazuju da ujedinjujemo stručnost i otvorenost u komunikaciji s učenicima i ukupna ocjena našeg rada je vrlo visoka. Naši bivši učenici ostaju jako vezani za školu i osjećaju ponos što su bili dio Prve, a i mi smo vrlo ponosni što smo bili dio njihova odrastanja.
Takva atmosfera daje šansu da se kod nas mogu afirmirati i učenici i nastavnici. Prva je mjesto gdje su nove inicijative oduvijek bile dobrodošle. Upravo ta činjenica meni je otvorila vrata za mnoge ideje. Od izvannastavnih sportskih aktivnosti koje učenici obožavaju, koje su objedinjene projektom „Najsportskiji razred”, radi omasovljavanja sportskih aktivnosti i poticanja zdravog načina života, preko obilježavanja Svjetskog dana pješačenja tradicionalnim planinarenjem u rujnu, humanitarne akcije Kap dobrote, projekta koji datira iz 1994. godine, a koji je u međuvremenu postao pravi brend škole. Našom Kapi dobrote pomogli smo mnogima ‒ grupama, pojedincima, ustanovama.
Posljednjih desetak godina stvorila se potreba za pokretanje ekoloških inicijativa pa je 2015. godine pokrenut projekt BUŠ ‒ biciklom u školu, koji promovira korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva. Iz godine u godinu prepoznavala se vrijednost projekta pa je škola za svoju inicijativu dobila međunarodni certifikat „Prijatelji bicikliranja”. Certifikatu je pridonijela činjenica da smo godinama organizirali niz biciklijada, a posljednja je bila u rujnu i njom smo obilježili EU tjedan mobilnosti.
Pokrenut je i projekt PEREC ‒ Prva educira i reciklira ‒ kojim se potiče pravilno razvrstavanje otpada. U tu svrhu uređen je Zeleni otok odnosno mjesto za recikliranje.
Zbog pravila na državnoj maturi o korištenju boca bez naljepnice, uslijed čega se stvara bezvrijedna plastika, pokrenuli smo projekt Zelena matura kojim potičemo maturante da na maturu donose višekratne boce. Ekološke inicijative koje provodimo su i Plastic Free Friday (petak bez jednokratne plastike) i tjedan prikupljanja istrošenih baterija. Iskustvo pokazuje da su srednjoškolci spremni za nove inicijative, a na nama je da im pružimo šansu, moderiramo aktivnosti, slušamo ih i učimo od njih. I da im budemo vjerodostojni uzori ‒ ističe profesorica Matušan, a ravnateljica Marušić Brezetić dodaje:
‒ Mislim da se Prva razvija upravo u onom pravcu kako sam ja to zamišljala kad sam se javila na natječaj za izbor ravnatelja. Sada mislim da bi svaka škola trebala više autonomije, manje centralizacije i da svaka škola sebe definira i postavi svoja pravila. Mislim da unificiranje preko brojnih pravilnika koji vrijede za sve škole jednako nije dobro, jer škole se međusobno jako razlikuju. Škola mora imati svoj identitet, naravno, sve treba biti u zakonskim okvirima, ali autonomija će donijeti diferencijaciju između škola i vidjet će se kako tko živi i funkcionira. Obrazovni sustav je prenormiran, previše je propisa i premalo manevarskog prostora za svaku školu s jedne strane, a s druge strane ta prenormiranost nas može dovesti do grješke koju nismo željeli učiniti.
Dakle, moja je vizija puno veća autonomija škole, jer svaka škola zna i prepoznaje svoje potrebe i mogućnosti. Školu vidim kao ustanovu koja će se i dalje razvijati, a mi godinama imamo uzlaznu putanju u tom razvoju i postizanju kvalitete. Problemi su mogući zbog nedostatka kadrova iz određenih predmeta, a najveći su nam problem zamjene za bilo koji predmet koje je gotovo nemoguće naći. Voljela bih da razvijamo projekte koji su već krenuli, ali se mogu nadograditi uz materijalne uvjete koje treba osigurati. Da, recimo, možemo osigurati uvjete za razvoj nekih praktičnih vještina, nešto poput predmeta koji se nekada zvao Domaćinstvo. Imamo zadrugu u kojoj učenici puno rade rukama, izrađuju ukrasne predmete, ali bismo im željeli ponuditi i kuhanje kao vrijednu vještinu, pogotovo kad je o zdravoj prehrani riječ. I zato mogu reći da je Prva kaleidoskop teorije i prakse, aktivnosti, zabave, učenja i druženja, kvalitete i kvantitete koja se svakog dana preslaže u novu smislenu cjelinu i koja daje mogućnost da učenici i nastavnici rašire svoja krila ‒ zaključuje ravnateljica Dunja Marušić Brezetić.
Poznati učenici Prve gimnazije
Vladimir Bakarić, Bogumil Car, August Cesarec, Dobriša Cesarić, Vladimir Devide, Gabrijel Divjanović, Ulderiko Donadini, Suad Efendić, Vilim Feller, Nikola Fink, Sergej Forenbacher, Marko Fotez, Oto Frangeš, Milovan Gavazzi, Oton Gliha, Ferdo Goglia, Dragutin Gorjanović Kramberger, Marijan Haberle, Bruno Halle, Jaroslav Havliček, Vjekoslav Heinzel, Dragutin Ibler, Ivica Ivanac, Ljubomir Jelčić, Vida Jerman, Ivo Josipović, Andrija Kaštelan, Božidar Kunc, Branko Kurelec, Sven Lasta, Ivo Lhotka Kalinski, Boris Magaš, Ivo Maroević, Sead Midžić, Josip Milković, Vatroslav Mimica, Branko Oberhofer, Ferdinand Pomykalo, Hrvoje Požar, Vladimir Prelog, Mihovil Proštenik, Milivoj Puhlovski, Vjekoslav Richter, Luka Rupčić, Želimir Sladoljev, Vjekoslav Šutej, Željko Trgovčević, Marko Turina, Aleksandar Ugrenović, Maksimilijan Vanka, Vladimir Varićak
OSOBNA KARTA
Broj učenika: 567
Broj razrednih odjela: 22
Broj djelatnika: 72
Broj mentora: 6
Broj savjetnika: 8
Broj izvrsnih savjetnika: 4
Školska kuhinja: ne
Sportska dvorana: da
Broj smjena: jedna
Ponos škole: velik interes za upise, uspjesi na natjecanjima i državnoj maturi, aktivnosti i život škole u cjelini: kreativnost, humanost, izvrsnost, poduzetnost i povezanost, vlastiti projekti: humanitarna akcija Kap dobrote, djelovanje Zadruge „Iz Prve ruke”, djelovanje Zaklade I. gimnazije Akica, BUŠ (Biciklom u školu), natjecanje za Najbolji razred i Najsportskiji razred...
Moto, ideja vodilja škole: UvijekPrvaUvijekPrvi