Hrvatski pedagoško-književni zbor, najstarija udruga u području odgoja i obrazovanja s tradicijom duljom od 150 godina, i ove je godine u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje od 9. do 11. prosinca u Opatiji održao stručno-znanstveni skup, već tradicionalnu Jesensku školu učitelja i odgojitelja na temu „Medijska pismenost u doba umjetne inteligencije” te kao i mnogo puta do sada potvrdio da aktualizira teme važne za razvoj odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Skup je namijenjen odgojiteljima u predškolskim ustanovama, učiteljima, nastavnicima i profesorima, stručnim suradnicima i ravnateljima vrtića, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova te predstavnicima osnivača odgojno-obrazovnih ustanova, a i ovoga puta okupio je dvjestotinjak sudionika iz cijele Hrvatske koji su imali priliku poslušati doista impresivan broj plenarnih predavanja.
Tako je o temi „Izazovi digitalnog okružja za djecu” govorio Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet te stalni sudski vještak za zaštitu djece na internetu. „Umjetna inteligencija: prijatelj ili prijetnja djeci” naslov je teme o kojoj je govorio Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost pri Hrvatskom institutu za kibernetičku sigurnost Sveučilišta Algebra, a o primjeni Zakona o hrvatskom jeziku dr. sc. Mario Grčević, profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. O temi „Roditeljstvo u eri interneta – gdje povući granice” govorila je dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić, izvanredna profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je o nacionalnom i međunarodnom vrjednovanju obrazovnog sustava Republike Hrvatske govorio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
O temi „Cyberbullying – društvene mreže”, govorila je dr. sc. Lana Petö Kujundžić, s Visokog kaznenog suda, a o mentalnom zdravlju djece dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu HZJZ-a i posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih. „Vještine asertivno-empatijskog komuniciranja kao dio medijske pismenosti” tema je o kojoj je govorila dr. sc. Irena Sever Globan, izvanredna profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. „Hologrami zdravog odrastanja – rizici i ostvarive mogućnosti” tema je predavanja dr. sc. Vanje Slijepčević Saftić, ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a o tome kako se nositi s krizama u školi Sandra Orošić Jukić, viša savjetnica za pedagoge u osnovnim školama pri Agenciji za odgoj i obrazovanje.
Uz pozvana predavanja, održane su i dvije panel-rasprave te predstavljeno pedesetak primjera dobre prakse. Na prvoj panel-raspravi s temom „Prednosti i zamke umjetne inteligencije” sudjelovali su Lana Petö Kujundžić, Tomislav Ramljak, Vanja Slijepčević Saftić i Matilda Bulić, direktorica školskog programa u nakladničkoj kući Školska knjiga. Kad je riječ o oblicima vršnjačkog nasilja i seksualnog zlostavljanja djece preko interneta postoje veliki rizici zbog korištenja tehnologije koja je dostupna djeci i mladima. Kako je rekao Tomislav Ramljak, prošle je godine zabilježeno 460 slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju, što je u odnosu na 2018. godinu gotovo triput više prijavljenih slučajeva. I naravno da je to gorući problem u Hrvatskoj, kao i posvuda u svijetu. Brojke su alarmantne i treba poduzeti određene mjere kako bi se radilo na prevenciji i zaštiti djece. Najranjivija su djeca u dobi između 10 i 14 godina. Oni tek kreću u svijet društvenih mreža, a najčešće su žrtve djevojčice.
Razgovaralo se i o upotrebi umjetne inteligencije gdje osim onih dobrih stvari vezanih za edukaciju, pomoć pri bržem svladavanju nastavnih sadržaja, zanimljivijeg educiranja djece korištenjem čak i virtualne stvarnosti. Drugi je aspekt pitanje gdje se umjetna inteligencija koristi kako bi se još više vrbovalo djecu, jer koristeći umjetnu inteligenciju chatovi mogu istodobno komunicirati s nekoliko stotina djece, vrbujući ih i tražeći eksplicitne fotografije. I tu se čak i u videopozivima može generirati lažni profil kojemu je promijenjen i glas i lice, pa je i to dodatna opasnost. No, umjetna inteligencija može kreirati i profile djece te tako vrbovati predatore i olakšati policiji njihovo otkrivanje i privođenje pravdi.
Škola može puno učiniti u prevenciji vršnjačkog nasilja i seksualnog zlostavljanja putem interneta. Centar za sigurniji internet kroz online kampanju organizira predavanja i radionice, edukacije i treninge stručnjaka namijenjene školskoj populaciji. Pogotovo je pohvalno da se takve kampanje rade u manjim sredinama, važno je razgovarati s učenicima i čuti njihova iskustva i razmišljanja, otkriti je li neko dijete žrtva, je li u strahu. To je jako važno, jer istraživanja pokazuju da tek tri posto žrtava seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja prijavljuje to što mu se događa roditeljima ili školi, a ostali ili to prešute ili se povjere prijatelju. I to je zabrinjavajuće, jer samo produljuju period u kojemu su žrtve bez zaštite i bilo kakve pomoći. Zato djecu i mlade valja osnažiti da skupe hrabrosti i da se obrate odraslima za pomoć. Očito je da i odrasli griješe, da moraju steći povjerenje djeteta i biti mu sigurna luka kada su žrtve.
Pravosudni sustav u slučaju vršnjačkog nasilja i seksualnog zlostavljanja djece preko interneta, čini se, i nije najbolje postavljen, jer su najčešće kazne za počinitelje rad za opće dobro ili uvjetna kazna i tu zaostajemo za mnogim europskim zemljama. Upravo zbog toga trebali bismo imati više specijaliziranih tužitelja, ali i sudaca koji će se baviti ovom tematikom. Recimo, u Švedskoj je nedavno jedan zlostavljač za zlostavljanje dvoje djece putem interneta kažnjen s deset godina zatvora, jer je tretiran kao da je fizički, a ne virtualno zlostavljao djecu. Međutim, valja razumjeti da je učinak na žrtvu jednak kao da je bilo fizičkog kontakta, jer fotografije završe na internetu, to je neizbrisiv trag, javno dostupan, jer se dijeli među korisnicima i dijete koje je žrtva puno teže iziđe iz cijele situacije. Jer se u zlostavljače pretvaraju i oni koji takve eksplicitne sadržaje pregledavaju i distribuiraju takav sadržaj. A može se dogoditi da i sudac pogrješno procijeni predmet i da krivnju prebaci na dijete koje je bilo zavedeno, prevareno i obmanuto od neke odrasle osobe, pedofila i predatora, pa je neku fotografiju poslalo svom zlostavljaču.
Stoga je potrebna edukacija i osvještavanje svih dionika u lancu ovoga složenog problema kako bi bili svjesniji problema o kojemu je riječ. Jer i prije spomenutih 460 prijavljenih slučajeva nije broj žrtava nego počinitelja, budući da se počinitelji nikad ne zadržavaju samo na jednoj žrtvi pa je moguće govoriti o tisućama djece. Stoga kao društvo moramo učiniti puno više na prevenciji vršnjačkog nasilja i seksualnog zlostavljanja djece preko interneta, jedan je od zaključaka panel-rasprave.
Tema drugog panela bilo je „Usustavljivanje sustava”, a na njemu su sudjelovale Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ivana Pavić Šimetin, dr. sc. Vesna Budinski, izvanredna profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ksenija Sviben, specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije, Avma Rovis Brandić, viša savjetnica za socijalne pedagoge u Agenciji za odgoj i obrazovanje, te odvjetnice Ana Hrabar i Katarina Šavuk Leko. O tome što je rečeno na panel-raspravi izvijestit ćemo opširno u sljedećem broju Školskih novina.