Samo je 30 posto učitelja u nižem sekundarnom obrazovanju sudjelovalo u osposobljavanju o okolišu i održivosti, što je najmanji udio među zemljama sudionicama, unatoč kurikularnoj obvezi povezivanja te teme sa svim predmetima

Europska komisija objavila je izvješće Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2024. godinu, u kojem se predstavlja godišnja analiza razvoja sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji koju provodi Europska komisija. Pregled prati napredak u ostvarenju ciljeva koje su zemlje EU-a utvrdile u sklopu strateškog okvira europskog prostora obrazovanja, a usto se objedinjuju najnoviji dostupni podatci i ažurirane informacije o nacionalnim mjerama politike.

Pregled sadrži izvješća o 27 zemalja koja bilježe nedavne i tekuće promjene u obrazovnoj politici te Monitor Toolbox s ključnim izvorima i pokazateljima korištenim u publikaciji. Podatci za pojedine zemlje podijeljeni su u šest poglavlja. Glavna je tema u prvom poglavlju učenje za održivost, a drugo obuhvaća rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Politike odgoja i obrazovanja u školi tema su trećeg poglavlja, a u četvrtom se govori o strukovnom obrazovanju. U petom poglavlju razmatraju se mjere u visokom obrazovanju, dok je u fokusu posljednjeg, šestog poglavlja obrazovanje odraslih.

Učenje za održivost

Učenje za održivost prisutno je na svim razinama obrazovanja i sve je zastupljenije. U Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja do 2027. navodi se da bi do 2030. trebalo osigurati da svi učenici steknu znanja i vještine koje su potrebne za promicanje održivog razvoja. Održivost je od 2019. uključena u tri međupredmetne teme koje je potrebno integrirati u sve predmete u osnovnoj i srednjoj školi, a to su održivi razvoj, građanski odgoj i obrazovanje te osobni i socijalni razvoj. Učitelji i nastavnici ne vrjednuju učenička postignuća na kraju svake godine, već na kraju svakog od pet ciklusa, koji zajedno obuhvaćaju 12 godina odgoja i obrazovanja u školi.

Učenici su dobro upoznati s temom održivosti, a mnogi su i sudjelovali u aktivnostima povezanima s njom. Međunarodno istraživanje građanskog odgoja i obrazovanja 2022. pokazuje da je u osmom razredu znanje učenika iznad prosjeka EU-a (519,8 bodova u usporedbi s prosjekom EU-17 od 506,7 bodova). Unatoč tome, učitelji i nastavnici nedovoljno su osposobljeni za poučavanje održivosti, a ipak mnogi sudjeluju u projektima i aktivnostima.

Samo je 30% učitelja u nižem sekundarnom obrazovanju sudjelovalo u osposobljavanju o okolišu i održivosti, što je najmanji udio među zemljama sudionicama, unatoč kurikularnoj obvezi povezivanja te teme sa svim predmetima. Čini se da osposobljavanje nastavnog osoblja nije dostatno ni u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika ni u trajnom stručnom usavršavanju. Tako samo tri od sedam sveučilišta koja obrazuju odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju izvode kolegije o obrazovanju za održivost.

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju raste, ali je i dalje ispod prosjeka EU-a. U formalnu skrb za djecu 2023. bilo je upisano 29,6% djece u dobi do tri godine, što je 2,1 postotni bod više nego 2022. i blizu nacionalnog cilja za 2030. (29,9%). Ta se stopa od 2013. do 2023. povećala za 18,6 postotnih bodova. U 2022. stopa sudjelovanja djece od treće godine do početka obveznog osnovnoškolskog obrazovanja bila je 83,5%, što je 5,7 posto više nego 2021. Iako je i dalje među najnižima u EU-u (EU: 93,1%), od 2013. do 2022. znatno se povećala (za 15,9 posto).

Hrvatska stoga poduzima velike korake za povećanje sudjelovanja zahvaljujući velikim ulaganjima u infrastrukturu i novom modelu državnog sufinanciranja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nastoji se otvoriti 22.500 dodatnih mjesta u dječjim vrtićima te do drugog tromjesečja 2026. stopu sudjelovanja povećati na 90%. I dalje je premalo odgojitelja u sustavu, što može otežati povećanje sudjelovanja. Prema ažuriranim podacima, potrebno je zaposliti još oko 7000 odgojitelja da bi se ispunili ciljevi za 2030. U 2022. Ministarstvo znanosti i obrazovanja zakonski je omogućilo zapošljavanje učitelja pod uvjetom da završe program prekvalifikacije u roku od dvije godine nakon zapošljavanja na radnom mjestu odgojitelja, a odobreni programi još nisu započeli s provedbom.

U tijeku je i osmišljavanje novih kurikuluma, a u 2023. osnovane su radne skupine za izradu nacrta prijedloga nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i nacionalnog kurikuluma predškole. Trenutačnim prijedlogom novog kurikuluma broj sati predškolskog odgoja i obrazovanja povećao bi se na 700 te bi se prvi put temeljio na definiranim razvojnim područjima i odgojno-obrazovnim očekivanjima.

Odgoj i obrazovanje u školi

OECD-ov Program za međunarodno ispitivanje znanja i vještina učenika (PISA) za 2022. pokazuje relativno stabilne rezultate učenika unatoč poremećajima uslijed pandemije bolesti COVID-19 i potresa koji su u tom razdoblju pogodili dijelove Hrvatske. Stopa učenika sa slabim rezultatima (tj. udio učenika s nezadovoljavajućom razinom vještina) sad je ispod prosjeka EU-a u čitanju (22,7% u odnosu na 26,2% u EU-u) i prirodoslovlju (22,4% u odnosu na 24,2% u EU-u). Iako su trenutačni rezultati Hrvatske u usporedbi s prosjekom EU-a bolji nego prije, to je uglavnom posljedica pada prosjeka EU-a (od 2018. do 2022. za 6,6% u matematici, 3,7% u čitanju i 2% u prirodoslovlju). Trećina svih učenika i gotovo polovina učenika u nepovoljnom položaju postižu slabe rezultate u matematici. Stopa slabih rezultata u matematici i dalje je visoka (32,9% u usporedbi s 29,5% u EU-u).

U sva tri područja Hrvatska ima manje učenika koji postižu najbolje rezultate od prosjeka EU-a. U matematici (5,9% u odnosu na 7,9% u EU-u) i čitanju (4,2% u odnosu na 6,5% u EU-u) taj se udio nije poboljšao od 2012. U prirodoslovlju (5,4% u odnosu na 6,9% u EU-u) od 2018. se povećao za 1,8 postotnih bodova, što je najveće povećanje u tom razdoblju u EU-u.

Utjecaj socioekonomskog položaja na rezultate učenika znatno je manji od prosjeka EU-a. Vrlo slabi rezultati (tj. slabi rezultati u sve tri osnovne vještine zajedno) na nešto su nižoj razini od prosjeka EU-a (13,6% u odnosu na 16,1% u EU-u), a razlika u slabim rezultatima učenika u povoljnom i onih u nepovoljnom socioekonomskom položaju jedna je od najnižih u EU-u (14,9 posto u odnosu na 24,1 posto u EU-u). Stopa ponavljanja razreda najniža je u EU-u: samo 1,2% učenika ponavlja razred, i to se u pravilu događa samo jedanput, u višim razredima osnovne i u srednjim školama. Udio učenika migrantskog podrijetla također je relativno nizak (8,8%), a njihovo migrantsko podrijetlo ne utječe znatno na njihove rezultate. Obrazovanje i osposobljavanje 2023. rano je napustilo 2% učenika, što je najniži postotak u EU-u.

Prema rezultatima istraživanja PISA za 2022. 15,9% učenika trpi vršnjačko nasilje barem nekoliko puta mjesečno, a češće je među učenicima i u školama u nepovoljnom položaju. S tim je povezan pad rezultata u matematici za 24 boda u istraživanju PISA.

Interes učenika za karijere u području STEM-a raste kako prelaze u više razrede, ali njihov odabir područja studija oblikuju stereotipi. Dječaci su uglavnom zainteresirani za informatiku i inženjerstvo, djevojčice za biomedicinu i zdravstvo, a zajednički im je interes za prirodne znanosti i matematiku. Digitalne vještine mladih u dobi od 16 do 19 godina 2023. bile su među najvišima u EU-u: 90,29% njih imalo je osnovne ili iznadprosječne digitalne vještine (prosjek u EU-u: 66,49%).

Provedba eksperimentalnog projekta cjelodnevne škole započela je u 62 škole, a nacionalni ispiti za praćenje ishoda obrazovanja prošireni su na četvrti razred osnovne škole. U ožujku 2024. svi učenici četvrtog razreda u Hrvatskoj prvi su put polagali nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva te jezika nacionalne manjine, a rezultati nisu javno dostupni. Prve evaluacije rezultata provest će se pak za nekoliko godina.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Hrvatska nastavlja poboljšavati relevantnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) za tržište rada. Bilježi jedan od najvećih udjela polaznika srednje razine obrazovanja koji su upisani u strukovne programe u EU-u (70,5% u odnosu na 54,2% u EU-u 2022.). Međutim, stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile SOO i dalje je ispod prosjeka EU-a (70% u odnosu na 81% u EU-u 2023.). U 2023. ukupno je 25 strukovnih škola uspješno transformirano u regionalne centre kompetentnosti kako bi se osiguralo inovativno poučavanje, vrhunska infrastruktura i učenje temeljeno na radu.

Radi se na povećanju sudjelovanja u učenju temeljenom na radu (39,5% osoba u dobi od 20 do 34 godine koje su 2023. završile strukovnu školu, u usporedbi sa 64,5% u EU-u) pružanjem poticaja za polaznike i poslodavce. Hrvatska je 2023. dovršila razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih, uključujući trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Revidira i samoprocjenu pružatelja osposobljavanja u početnom SOO-u te proširuje opseg pilot-programa za praćenje osoba sa srednjoškolskom strukovnom kvalifikacijom.

Visoko obrazovanje

Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja raste. Udio osoba u dobi od 25 do 34 godine koje su 2023. završile tercijarno obrazovanje iznosio je 38,8%, što je za 3,3 posto više nego 2022., ali i dalje ispod prosjeka EU-a od 43,1% i cilja EU-a od 45%. U 2023. stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale (20 – 34 godine) bila je 84,4%, što je ispod prosjeka EU-a od 87,7%, ali 3,7 posto više nego u 2022.

Mobilnost u svrhu učenja je niska, a većina stranih studenata dolazi iz europskih zemalja koje nisu članice EU-a. U 2022. samo je 7,9% osoba s diplomom iz Hrvatske ostvarilo mobilnost. To je jedna od najnižih stopa mobilnosti u EU-u, čiji je prosjek 10,9%, te je znatno niža od cilja na razini EU-a za 2030., koji je 23%. Udio stranih osoba s diplomom u Hrvatskoj 2022. bio je vrlo malen, svega 2,5% (EU: 8,7%), a najviše ih je došlo iz europskih zemalja koje nisu članice EU-a: 78,4% (EU: 12,4%).

U okviru reforme sustava visokog obrazovanja u tijeku su pregovori o prvim cjelovitim programskim ugovorima. Prije reforme sveučilišta je financirala država prema njihovim potrebama i broju studenata. Posljednjih godina u Hrvatskoj su uvedeni parcijalni programski ugovori koje koriste neka sveučilišta. Sad su programski ugovori postali obvezni način financiranja za sva javna sveučilišta pa se tako financiranje povezuje s njihovim rezultatima i ispunjenjem određenih ciljeva. Već su potpisani za 25 javnih znanstvenih instituta i dva veleučilišta, dok su pregovori s drugim javnim sveučilištima još u tijeku. Provedba će se vrednovati 2026.

Obrazovanje odraslih

Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj i dalje je ograničenog opsega, a neusklađenost ponuđenih i traženih vještina povećava manjak radne snage. U odnosu na prosjek EU-a stopa sudjelovanja Hrvatske u obrazovanju odraslih i dalje je na niskoj razini, pogotovo među niskokvalificiranim, starijim i dugotrajno nezaposlenim osobama te onima iz ruralnih područja. U 2022. samo je 23,3% odraslih u Hrvatskoj u dobi od 25 do 64 godine u prethodnih 12 mjeseci sudjelovalo u obrazovanju i osposobljavanju, što je smanjenje u odnosu na 2016. (26,9%) i znatno ispod prosjeka EU-a od 39,5%. Unatoč ulaganjima, potrebno je još više angažmana kako bi se ostvario nacionalni cilj da do 2030. najmanje 55% svih odraslih osoba svake godine sudjeluje u osposobljavanju.

Na temelju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) razvijaju se novi kurikulumi. Provedba programa vaučera za vještine u okviru NPOO-a pomaže polaznicima da razviju digitalne i zelene vještine relevantne za tržište rada. Osim toga, nedavno je ostvaren znatan napredak u razvoju sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih i u razvoju sustava za priznavanje neformalnog i informalnog učenja. Te su mjere važan korak naprijed u poboljšanju pružanja i kvalitete obrazovanja odraslih.

Prema Europa.eu

Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Reforma sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja uključivala je prilagodbu kurikuluma SOO-a potrebama tržišta rada, što je rezultiralo s 14 sektorskih kurikuluma i 132 kurikuluma na temelju više od 200 standarda zanimanja i 142 standarda kvalifikacija. Izrađen je 31 kurikulum za opće predmete te brojni nastavni i obrazovni materijali. Reforma je uključivala prelazak na modularne kurikulume koji se temelje na ishodima, uz veću razinu učenja temeljenog na radu i uvođenje kurikuluma za pružatelje SOO-a kako bi se izbornim modulima potaknula njihova autonomija, inovativnost, fleksibilnost i prilagodba programa.

Pristup je testiran u eksperimentalnoj provedbi u devet strukovnih škola koje su ujedno regionalni centri kompetentnosti, u školskim godinama 2022./2023. i 2023./2024., a nastavlja se i u 2024./2025. Očekuje se da će provedba u svim školama krenuti od školske godine 2025./2026., a financiranje iz ESF-a iznosi 17,7 milijuna eura.

Prepreke u obrazovanju

Unatoč relativno dobroj razini jednakih mogućnosti neke su prepreke i dalje prisutne. Iako je osnovno obrazovanje besplatno, neki materijali i aktivnosti nisu dostupni učenicima koji su u nepovoljnom položaju. Jedan od problema može biti i pristup školi jer se prijevoz organizira samo za učenike od prvog do četvrtog razreda koji žive na udaljenosti većoj od 3 km do škole i za učenike od petog do osmog razreda koji žive na udaljenosti većoj od 5 km. Učenici u nepovoljnom položaju prekomjerno su zastupljeni u trogodišnjim strukovnim srednjoškolskim programima, koji im ne omogućuju pristup državnoj maturi ni visokom obrazovanju. Više od polovine romske djece pohađa segregirane škole, u kojima su sva djeca ili većina njih Romi.

Pregled obrazovanja za 2024.