Dragocjeni zbornik koji je uredila Julienne Bušić namijenjen je i stranim istraživačima kako bi mogli na temelju izvorne građe bolje razumjeti svu složenost političkoga stanja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća

Knjiga sadržava osam intervjua s pet hrvatskih disidenata (Vladom Gotovcem, Franjom Tuđmanom, Ivanom Zvonimirom Čičkom, Petrom Šegedinom i Markom Veselicom) koji su svojedobno objavljeni u zapadnim medijima; dva se prvi put objavljuju u Hrvatskoj

Dvojezični zbornik Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West), objavljen u biblioteci Okomice Školske knjige, pionirsko je djelo u kojem se prvi put sustavno govori o tome kako su Sjedinjene Američke Države i zapadna Europa gledale na hrvatsku borbu za nacionalnu ravnopravnost tijekom socijalističke Jugoslavije. Toj važnoj temi, koja nije namijenjena samo povjesničarima nego i svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija, pristupa se u zborniku sa znanstvenoga, dokumentarnog i esejističkoga gledišta.

Ignorirani i ušutkivani

Knjiga koju je uredila Julienne Bušić podsjeća na to da su interesi globalnih velesila uvijek imali prednost pred borbom za ljudska prava, ističe u predgovoru recenzent knjige dr. sc. Josip Mihaljević. Međutim, ona pokazuje i to da hrabrost i borba za slobodu na kraju postignu uspjeh. Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća neki od hrvatskih disidenata, koji se spominju u knjizi, postali su nositelji velikih demokratskih političkih inicijativa koje će na slobodnim višestranačkim izborima 1990. godine srušiti gotovo polustoljetnu komunističku diktaturu.

Zbornik počinje dvama uvodnim tekstovima urednika i autora Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza koji sadržavaju prijeko potreban povijesni kontekst odnosa američke i zapadnoeuropske politike prema hrvatskim emigrantima i disidentima. Taj je uvodni dio iznimno važan za dešifriranje povijesnih izvora koji su jezgra zbornika.

U svojem tekstu Julienne Bušić piše o nedosljednosti američke politike s obzirom na odnos prema disidentima iz komunističke istočne Europe. Dok su disidenti iz Sovjetskog Saveza dobivali punu potporu američke vanjske politike u svojoj borbi za ljudska prava, protivnici „nove” komunističke Jugoslavije bili su ignorirani, čak i ušutkivani. Razlog takvome stajalištu bio je zaštitnički odnos Sjedinjenih Država prema Jugoslaviji kao državi koja je prva izašla iz komunističkog bloka. Kratka studija pod nazivom Govoriti gluhima – hrvatski disidenti i disonanca Zapada „pokazuje da je američka politika prema Jugoslaviji vrlo uspješno gušila kritičke glasove hrvatskih disidenata u medijima i politici o nebrojenim kršenjima ljudskih prava u Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata”, ističe Julienne Bušić.

Dokumentacija sa suđenja

Poglavlje „Sjene i tajne: jugoslavenske tajne službe i kontrola zapadnog tiska” sadržava izvorni znanstveni članak povjesničara Zlatka Begonje i Luke Kneza. Koristeći se arhivima Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije i objavljenim dokumentima američke vlade, autori istražuju kako su politički interesi Zapada oblikovali prikaz Jugoslavije u medijima.

Među objavljenim povijesnim izvorima o djelovanju i položaju hrvatskih disidenata jest osam intervjua s pet hrvatskih disidenata (Vladom Gotovcem, Franjom Tuđmanom, Ivanom Zvonimirom Čičkom, Petrom Šegedinom i Markom Veselicom) koji su svojedobno objavljeni u zapadnim medijima, a neki se prvi put objavljuju u Hrvatskoj u ovom zborniku. Knjiga sadržava i dokumentaciju sa suđenja hrvatskim disidentima – optužbe, saslušanja, izjave obrane i sudske presude iz socijalističkog doba.

Prvi se put objavljuje završna riječ Dražena Budiše na sudu nakon što je uhićen u hrvatskom proljeću. Slijedi izvješće Brune Bušića o stanju u hrvatskim zatvorima i dokument udruge Helsinki Watch o represiji prema političkim protivnicima u Jugoslaviji te sažetak razgovora koji su 10. rujna 1971. vodili Henry Kissinger i Bogdan Crnobrnja, jugoslavenski veleposlanik u SAD-u (1967. – 1971.). Taj je dokument nedavno postao dostupan na mrežnoj stranici američke vlade, a pokazuje u kojoj je mjeri američka diplomacija surađivala u ugrožavanju demokratskih prava Hrvata da prosvjeduju u SAD-u.

Represija prema intelektualcima

Povijesni izvori objavljeni u zborniku jasno pokazuju da je represivnost režima prema disidentima bila veća nego u drugim komunističkim zemljama zbog usporednog postojanja hrvatskoga nacionalnog pitanja. Knjiga sadržava važne informacije za političku i intelektualnu povijest te osobito ključne podatke za povijest represije prema intelektualcima disidentima tijekom komunističkog razdoblja u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Hrvatski disidenti nisu bili „kontrarevolucionari”, kako su ih vlasti etiketirale, nego intelektualci ispunjeni idealizmom da je moguće reformirati komunistički sustav i jugoslavensku državu. Sudar sa stvarnošću zatvora i progona nakon 1971. godine sve ih je više ispunjavao pesimističnim stajalištem.

Zbornik disidentskih izvora objavljen je i na engleskom jeziku kako bi i strani istraživači mogli na osnovi izvorne građe bolje razumjeti svu složenost stanja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća i uvidjeti da sve disidente pod komunističkim režimima nisu jednako podupirale zapadne politike i mediji u njihovoj borbi za slobodu savjesti i ljudska prava. Knjiga Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West) dostupna je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige te u internetskoj trgovini Amazon.de.